Femicid, riječ koja je u posljednjih nekoliko godina ovlada svaki put medijskim prostorom nakon što se dogodi ubojstvo žene, a iz medija je našla svoj put i do saborskih klupa gdje lijeva oporba predlaže uvrštavanje femicida kao zasebno kazneno djelo u Kazneni zakon. Što je u biti femicid? Cambridgeov rječnik navodi kako je femicid ubojstvo žene, dok oksfordski rječnik isti pojam definira kao ubojstvo žene ili djevojke motivirano činjenicom da je žrtva ženskog roda, odnosno mržnjom prema ženama. Pojam se prvi put javlja u Engleskoj početkom 19. stoljeća gdje se koristi kao naziv za svako ubojstvo u kojem je žrtva žena, ali u današnjem kontekstu femicid je kao pojam zaživio sedamdesetih unutar feministčkog pokreta i to kao umotvorina Diane E.H. Russell, koja ga sužava na isključivo slučajeve kaznenih djela ubojstva u kojima je žrtva žena, a počinitelj muškarac motiviran mržnjom prema ženama. Svakako je točno da su ubojstva u kojima su žrtve žene u posljednjih nekoliko godina potresla hrvatsku javnost, no činjenica je da se nikad do sada nije koristio pojam femicida, barem ne u tolikoj mjeri u javnom i političkom životu, niti kao ideološki pojam, a još manje kao ideološki pojam koji želi penetrirat u terminologiju kaznenog prava.

U prethodnom tekstu pisao sam o geopolitičkim posljedicama po Rusiju i Ukrajinu nakon ruskog napada na Ukrajinu. U ovom tekstu govorit ću o geopolitičkim promjenama koje će se dogoditi u ostatku svijeta. 

Rat u Ukrajini izbio je krajem veljače 2022. godine. U ovome trenutku rat traje već skoro mjesec dana, a završetak sukoba nije ni na vidiku. Ne znamo kada će rat završiti, ali sigurno je da će političke i geopolitičke posljedice biti kolosalnih razmjera. U ovom tekstu pozabavit ćemo se upravo tim posljedicama. 

Što je dopušteno Vici, nije Stijepu

Od iskona života na ovom planetu vrijedi pravilo – Što je dopušteno velikima, nije i malima. Znali su to i Rimljani pa su govorili – Quod licet Iovi, non licet bovi (Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu, Jupiter je vrhovni bog italskih naroda).

Ove godine bi se trebali održati opći izbori u BiH pa su gospoda problem koji je aktualan dva desetljeća, a tiče se izbornog sustava odlučili riješiti u par mjeseci. Postavlja se pitanje zašto sad? Pa, jedini logičan odgovor bi bio: Zato što vladajući iz sva tri naroda žele sačuvati svoj položaj moći i predstaviti sebe kao jedine moguće izbavitelje.

Već neko vrijeme želio sam napisati nekoliko kartica teksta o memoarima Nikole Štedula koji su izašli 2020. pod naslovom “U službi savjesti”, no mnogo se toga na privatnom i poslovnom planu ispriječilo između ideje i realizacije. Danas, 15. ožujka 2022., zatekla me vijest da je Nikola Štedul, politički emigrant, borac za slobodnu Hrvatsku, dragovoljac Domovinskoga rata i političar napustio ovaj svijet nakon dugog, ispunjenog i svhrovitog života, ali isto tako tegobnoga i obilježenoga nepokolebljivim domoljubljem i ustrajnom borbom protiv jugokomunističkoga režima. Život Nikole Štedula tako je sličan životu mnogih hrvatskih domoljuba i njihovih obitelji, život u koji stane cijela hrvatska povijest 20. stoljeća i sve tragedije i trijumfi hrvatskoga naroda. Prigodom odlikovanja Štedul će u svojem govoru reći kako se on ne osjeća žrtvom, već pobjednikom. Sažeti životni put političkoga emigranta koji je radi preživljavanja radio teške fizičke poslove, trpio politički progon jugoslavenskih i zapadnih obavještajnih službi, preživio atentat i tri godine nakon atentata preuzeo odgovornost naoružavanja mlade hrvatske države u te dvije rečenice iskazuje ljudsku snagu i čvrstoću karaktera Nikole Štedula te se postavlja kao primjer moralnoga diva u sadašnjim vremenima, u kojima su glavni akteri predstavnici svega onoga što Štedul nije bio.