Pat Buchanan 2011. objavljuje knjigu Samoubojstvo supersile. Ovaj pripadnik stare republikanske desnice i umirovljeni savjetnik triju američkih predsjednika podrobno je analizirao dezintegracijske faktore koji iz temelja mijenjaju sliku Sjedinjenih Država. Buchanan ističe da je gubitak kršćanskog identiteta fundamentalni razlog moralnog, socijalnog i kulturnog propadanja Amerike, iz čega pak proizlazi negativni demografski trend koji transformira bjelački, europski, ali i kršćanski supstrat društva kakav je zamišljen u ideji Otaca nacije. Posljedično, dolazi do slabljenja uzusa unutarnje i vanjske politike zbog čega Sjedinjene Države gube ritam s internim, ali i globalnim strujanjima. To se potom reflektira i na područje geopolitike gdje je Sjedinjenim Državama sve teže držati korak s Narodnom Republikom Kinom kao prvim takmacem.

U istočnom dijelu Splita ima ulica koja nosi ime po Josipu Joviću, mladiću iz Aržana, brdskog sela na zapadu Imotske krajine, koji je u 21. godini života kao pripadnik policijskih snaga ušao u povijest svog naroda i kolektivnu memoriju kao prva žrtva Domovinskog rata, položivši život na oltar Domovine 31. ožujka 1991. u oružanom sukobu sa srpskim pobunjenicima kojima je upravljala jugokomunistička kamarila kosovaca, oficira JNA i komunističkih apartčika.

Vječno pitanje hrvatske politike i popularne kulture. Pitanje koje ima više odgovora i odgovora koji su vezani uz političko stajalište ili uz glazbeni ukus onoga koji odgovara, ali češće uz političko stajalište. Pitanje koje je za mnoge ljude razdjelnica po kojoj prosuđuju karakter sugovornika; domoljubi i oni koji to nisu, obrazovani i neobrazovani, urbani i ruralni, kulturni i primitivni, istinoljubivi i licemjerni. Pitanje koje već dugo putuje našim javnim prostorom, a počelo se češće se postavljati nakon što je Aleksandra Prijović izdominirala hrvatskom glazbenom scenom lakoćom puneći hrvatske arene.

Trenutno stanje i demografska perspektiva

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle godine iz Hrvatske je iselilo 39.218 stanovnika, dok se doselilo 69.396 osoba. Intenzivnije iseljavanje iz Hrvatske započelo je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, a kulminiralo je 2016. godine, kada je zabilježeno 46.287 iseljenih osoba. Ovaj porast vjerojatno je usko povezan s ukidanjem zabrane rada za određene kategorije hrvatskih radnika u Njemačkoj. Preciznije, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, njemačko tržište rada otvoreno je za znanstvenike i sezonske radnike, a od 1. srpnja 2015. otvoreno je i za sve kategorije radnika, uključujući one bez stručne naobrazbe. Postoje male varijacije, od nekoliko tisuća osoba, u broju iseljenih osoba po godinama, ali se može reći da je trend iseljavanja stabilan i iznosi oko 40.000 osoba godišnje. Štoviše, nema nikakvih naznaka da bi se taj trend mogao promijeniti.