Reforma lokalne samouprave na primjeru Dalmacije
Dan je bio vruć, a beton terase kafića u malom dalmatinskom mjestu se užario od podnevnog ljetnog sunca. Sjedosmo nakon kupanja popiti hladno pivo i uhvatiti malo zraka jer je zapuhao lagani vjetar koji je razbijao mediteransku omarinu. Lagano smo ubijali vrijeme kroz priče o politici i problemima naše hrvatske države; uz korupciju, klijentelizam, poreznu preopterećenost spomenuli smo se i nabujaloga mehanizma lokalne i regionalne samouprave. Začuvši našu priču jedan stariji gospodin se okrenu prema nama i ispriča nam malu anegdotu vezanu uz našu temu: “Lipo govorite dečki ali nema tu volje za promjene još otkako sam ja bio u politici. Uša sam u politiku devedesetih i bio aktivan još dvitisućitih.
Je*e se tebi što Mađarska more nema
Viktor Orban više od desetljeća među europskim konzervativcima uživa ugled borca za kršćanske vrijednosti i nacionalnu suverenost država članica EU nasuprot bruxelleskim centralističkim težnjama, pa samim time i u Hrvatskoj. Nije pretjerivanje zaključiti kako hrvatska desnica u Orbanu vidi prototip savršenoga državnika i vođe. Posebice iz razloga što je Orban u više navrata iskazivao simpatije prema Hrvatskoj, njenim ljepotama i dr. Franji Tuđmanu, kojega mnogi Hrvati i danas doživljavaju kao posljednjega hrvatskog državnika. No, isto tako divljenje Orbanovim politikama nije nepoznato ni među zapadnim desničarima i konzervativcima u Europi i SAD-u, među političarima ali i desnom inteligencijom. Tako je jedan od najvećih američkih konzervativnih portala Imaginative Conservative iznio više Orbanovih govora o stanju nacije i obraćanja na temu Europske unije, njenih vrijednosti i njene budućnosti, a autori portala su napisali više eseja na temu Orbanove vizije Mađarske, Europske unije i mađarskoga otpora. Svakako treba napomenuti činjenicu kako je engleski filozof i konzervaticac Roger Scruton cijenio mađarski put, zbog čega je odlikovan mađarskim državnim odličjem od strane premijera Orbana.
Homoseksualnost - Dijagnoza F66?
Uvod
Starije osobe, s kojima se uglavnom družim jer sam i sȃm star, znaju me priupitati:
Što znači LGBT? Koja je to nova riječ?
To je kratica uvezena iz SAD-a i znači: Lesbian, Gay, Bisexual, Transsexual. Malo slobodniji prijevod na hrvatski jezik glasi:
Žena sa ženom, muškarac s muškarcem, svatko sa svakim, preobučene i našminkane žensko-muške osobe.
I nije to sve. Kraticu su dopunili jer rodova imamo po želji, sve lijepo servirano kao na švedskom stolu. Kako bismo različitosti, naše bogatstvo(!?), još proširili i nadogradili, imamo i kraticu, akronim LGBTQIA+:
Lesbian, Gay, Bisexual, Transgender, Queer or Questioning, Intersex, Allies or Asexual, plus anyone who is not included.
UDBA, kršćanstvo i hrvatstvo
Na Veliki petak 2022. hrvatsku javnost je zaprepastila vijest da je šest poznatih generala HV-a iz Domovinskog rata potpisalo pismo upućeno predsjedniku Republike Hrvatske kojim mole za pomilovanje pripadnika jugoslavenskih tajnih službi Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, osuđenih pred njemačkim sudom radi ubojstva emigranta Stjepana Đurekovića u Wolfratshausenu 28. srpnja 1983. Među njima, je svakako najviše odskakalo ime generala Ante Gotovine koji je zbog ratnih zasluga, spektakularnog bijega, zatočeništva u haškom zatvoru, poražavajuće prvostupanjske presude i konačne oslobađajuće presude imao među narodom i braniteljima status živog sveca, idola i neporecivog autoriteta.
Aristotel i znanstvena misao
DE AUCTORE
Aristotel (384. – 322. pr. Kr.) je starogrčki filozof, znanstvenik i polihistor, „jedan od najvećih mislilaca antike koji je u svojim djelima obuhvatio praktički sve znanje svojeg vremena“[1] filozofskim okvirom čija su počela sjedinjena u odrednici aristotelizma, a koji je odsudno utjecao na razvoj europske i svjetske znanstvene i filozofske misli.[2] Kao i u brojnih kolega, životne okolnosti u velikoj su mjeri usmjeravale njegovu misao, kao što su i društveno-politička, povijesna i kulturna gibanja utjecali na prihvat ili odbacivanje pojedinih njegovih ideja, koncepata, ali i cijeloga aristotelizma.
Zašto smo na svijetu?
U prethodnom eseju - Odakle dolazimo, što smo i kamo idemo – pokušao sam odgovoriti na ova pitanja. Koliko je to bilo uspješno kliknite na poveznicu i provjerite. U tom eseju izbjegao sam teža filozofska pitanja o tome što je čovjek. Sada to neće biti moguće. Morat ću se upustiti u teološko-filozofske aspekte i tako pokušati nešto suvislo napisati, a da ne proturječim teološkim dogmama, znanstvenim dostignućima i konačno zdravom razumu, pa da i obični puk to razumije. Težak zadatak. Vidjet ćemo što će od ovoga ispasti. U svakom slučaju znanstveno objašnjenje nećemo dobiti. Ostaju nam samo svete knjige pojedinih religija; prvenstveno Biblija i Kuran. Naravno, i filozofska naklapanja.