Da se ona, do sada još nepobijena, stara mudrost o Revoluciji koja jede svoju djecu svako malo iznova pokazuje istinitom svjedoči i nevelik, ali hvaljen opus Sáncheza Guevare, oštrog kritičara djedove revolucionarne baštine bljeskalicom, notama i perom. Angažirani pisac i audiovizualni umjetnik stvorio je za svoga kratkog, ali burnog života egzistencijalističku kritiku kubanskog konkubinata tropikalističkog mentaliteta i socijalističke ideologije, ovjekovječenog u liku bezimenog samca koji kroz pitka 33 okretaja pokvarene gramofonske ploče zvane život raskrinkava Kubansku revoluciju, „tu beskonačnu, monotonu vrtnju“ razobličenih ideala. 

Na plećima glavnog grada svih Hrvata još jednom se ocrtala ironičnost naše povijesne zbilje. Ljudska povijest, dakako, nije ciklička, koliko god se to pokušava nametnuti paradigmom o beskonačnosti ljudske gluposti. Nije problem u gluposti, nego u prijeziru prema usvajanju povijesnih lekcija koji cijele naraštaje ostavlja u neznanju (lat. ignorare - ne znati), omogućujući time bujanje novih revolucija, novih tumačenja i novih iskušavanja propalih (mahom utopističkih) i već istrošenih (pra)starih ideja, za potrebe raznoraznih prevrata iskopanih iz ropotarnice povijesti i ulaštenih za potrebe novih mesija.

Je li vam kada zapela za uho ona suptilna, instrumentalna glazba iz raznih reklama, dokumentarnih filmova, trgovina ili ustanova? Katkad je prisutna i desetke minuta prije nego što ju uopće svjesno primijetimo. No, čak i kada ju ne slušamo aktivno, ona utječe na naše raspoloženje i shvaćanje situacije u kojoj se nalazimo. Takva glazba može doprinijeti dramatičnosti izložba u muzeju, računalnih igara ili audiovizualnih priloga, često čak i učinkovitije od konvencionalnih i „direktnijih“ kompozicija. Lišena stroge niti vodilje, svojim suptilnim prodiranjem u našu podsvijest može nas opustiti ili učiniti nervoznima a da nismo ni svjesni te njezine uloge i djelovanja.

Sam izvor virusa još uvijek nije do kraja određen. Način na koji je virus, od ranije poznat, odjednom postao kočnica cijelomu svijetu, znanstvenici ne mogu sa sigurnošću utvrditi. Postoje neke pretpostavke zašto se ovako brzo raširio cijelim svijetom no to zapravo nije točno utvrđeno, kao niti kada ćemo se moći vratiti svojoj svakodnevici. Što se tiče cjelovitoga problema virusa kao zarazne bolesti još uvijek se ništa sa sigurnošću ne može govoriti, čak ni u znanstvenim krugovima. Doduše, neki si pojedinci svašta daju za pravo. Iznose se neprovjerene i netočne informacije koje današnji lakovjeran čovjek, izgubljen u virtualnomu svijetu prepunom informacijskih kanala, prikuplja i u velikoj ih većini percipira točnima i ispravnima.

Za modernog Zapadnjaka putovanja su u ovom stoljeću, od luksuznog proizvoda, hrane za dušu istraživača opijenog wanderlustom, nasušne potrebe ekonomskog migranta ili pošteno zarađene sezonske nagrade, postala sredstvo dokazivanja vlastite pripadnosti svijetu bez granica, instagram-kič i način bijega od samoga sebe. Društvene su mreže izgarale od tijela fotografiranih, ako ne već pod suncem Kariba ili Francuske Polinezije, onda barem na obalama hrvatskog Paga ili španjolske Mallorce – provučenih kroz obavezne filtere.

Ruski jezik je jedan od šest jezika UN-a s oko 150 milijuna govornika diljem svijeta, a u Hrvatskoj se uči na tri sveučilišta – zagrebačkom, zadarskom i pulskom.

Cijeli mjesec travanj, vodeći stručnjaci Državnog sveučilišta u Sankt-Peterburgu koji su se specijalizirali za poduku ruskog jezika kao stranog (RKI), te testiranja ruskog jezika po TRKI standardu. Za sve zainteresirane, govorit će o novim pristupima izobrazbe, davati prijedloge kandidatima koji se pripremaju na testiranje, podijeliti svoja iskustva iz podučavanja ruskog jezika za poslovnu komunikaciju, predstaviti način testiranja Državnog sveučilišta u Sankt-Peterburgu za maturante, te upoznati slušatelje s trenutnim međunarodnim projektima sveučilišta.