FILM U DOBA CORONE
Uz čitanje, druga moguća razbibriga u vrijeme izolacije jest gledanje filmova, kojima zasigurno mnogi članovi „Obnove“ i simpatizeri krate vrijeme u svojim domovima. U sastavljanju ove liste preporuka sudjelovali su članovi kolegija vodstva udruge: predsjednik Marko Paradžik, dopredsjednik Dino Ljubić, Davor Dijanović, Marko Raič, Tomo Hunjak, Borna Kuri, Leo Marić, Ivan Dadić, Daniel Ćukušić, Hrvoje Švalek i Matej Tolić. Vjerujemo da ćete pogledati i da ćete uživati u svim preporučenim naslovima jer ipak su filmovi zbog interneta i mrežnih platformi puno pristupačniji nego preporučene knjige. Lista filmova se može u potpunosti opisati kao šarolika u pogledu žanra, vremenskih kinematografskih epoha i nacionalnih kinematografija te smo uvjereni da ćete pronaći nešto za sebe.
KNJIGE U DOBA CORONE
Nametnuta izolacija je izvanredna prilika za čitanje knjiga koje već godinama planiramo pročitati. Uzevši to u obzir, članovi kolegija vodstva naše udruge su za sve Obnovaše i simpatizere udruge pripremili preporuku naslova kojima možete kratiti ove beskonačne dane. Autori ove preporuke su svjesni da knjižare i knjižnice ne rade, no možda neke od ovih naslova kriju Vaše obiteljske police ili ih možete pronaći na internetu ili naručiti putem dostave na kućnu adresu.
Kako možemo promijeniti sustav?
U kasnu jesensku večer u parku Zrinjevcu sjedila su dva prijatelja na klupi. Sve je bilo puno žutog lišća. Sjedili su zamišljeni. Njihov odnos je u duhovnom smislu bio sličan odnosu Corto Maltesea i Rasputina. Kao što su ti strip junaci imali zajednički cilj (avantura i pronalazak blaga), tako su i njih dvoje imali zajednički cilj (obnoviti Hrvatsku), no isto tako su im se promišljanja u vidu sredstava postizanja cilja razlikovali. Možda je to različito promatranje sustava djelovanja proizlazilo iz toga što je jedan bio student prava, dok je drugi bio student povijesti. Tišinu prekine student prava:
ŠTO NAS JE PANDEMIJA NAUČILA?
Niti jedna svjetska katastrofa, rat i pandemija nisu bili uzaludni i beskorisni ako smo kao pojedinci, zajednica i nacija izašli jači, pametniji i čvršći te spremniji na izazove budućnosti. Sjedeći tako za radnim stolom u izolaciji, nakon što mi je dosadilo čitanje i gledanje filmova, malo sam razmislio o posljedicama koje bi ova situacija mogla uzrokovati, ali i što možemo naučiti i promijeniti kako bismo izbjegli sličan scenarij. Osobno sam stava da na svim razinama možemo izvući pouku; pojedinci, zajednice, Hrvatska, EU i Zapad
Posjet Državnom sveučilištu u Sankt-Peterburgu
Sankt-Peterburg - nekadašnja ruska prijestolnica, današnja kulturna prijestolnica i vjerojatno često prva destinacija u Rusiji za brojne Hrvate. Grad ruskih careva i carica, ruskih znanstvenika, književnika, slikara i glazbenika. Poput većine velikih gradova sagrađenih na moru, odiše posebnom atmosferom koju je teško prenijeti riječima, atmosferom koju treba doživjeti. „Bijele noći“ su možda najbolji način za doživjeti grad (razdoblje od sredine lipnja do sredine srpnja, kada dan traje gotovo 24 h, te mraka zapravo i nema). Bit ću slobodan poslužiti se riječima profesora emeritusa, Viktora Žmegača, koji je lijepo dočarao grandioznost ideje oko nastanka ovog grada:
O TUĐMANU – POVODOM DVADESETE GODIŠNJICE SMRTI (III. DIO)
Tuđman je, iz svega predloženoga, kompleksna povijesna osobnost: mladi socijalist, gerilski borac protiv hrvatske države, „oficir”, profesor, znanstvenik, protivnik, zavjerenik, hrvatski nacionalist, vođa antikomunističkoga rata koji je za sebe do kraja života govorio kako je marksist. Najbitnija hrvatska povijesna osobnost druge polovice dvadesetoga stoljeća, koji je vodio Hrvate u ratu, ne samo za državu već za goli biološki opstanak. Drugi dio smo završili s pitanjem o njegovoj ostavštini. Obzirom da je bio složen čovjek i političar, zasigurno je i njegova ostavština ista...