Nametnuta izolacija je izvanredna prilika za čitanje knjiga koje već godinama planiramo pročitati. Uzevši to u obzir, članovi kolegija vodstva naše udruge su za sve Obnovaše i simpatizere udruge pripremili preporuku naslova kojima možete kratiti ove beskonačne dane. Autori ove preporuke su svjesni da knjižare i knjižnice ne rade, no možda neke od ovih naslova kriju Vaše obiteljske police ili ih možete pronaći na internetu ili naručiti putem dostave na kućnu adresu.

Svoju preporuku su dali: predsjednik Marko Paradžik, dopredsjednik Dino Ljubić, Davor Dijanović, Marko Raič, Mario Jurčec, Tomo Hunjak, Borna Kuri, Leo Marić, Ivan Dadić, Daniel Ćukušić, Hrvoje Švalek i Matej Tolić.

Po preporuci Marija Jurčeca (zamjenik voditelja Odjela za web stranicu i blog):

1. Albert Camus: “Kuga”: Uz Boccacijev “Dekameron” prva knjiga koju nam novinari i pisci na izboru knjiga u vrijeme korone preporučuju za čitanje. Slično, kao i Boccaccio pet stoljeća prije, Camus tematizira pojavu kuge. Roman iz prve Camusove faze “apsurda” koja počinje sa “Strancem”, a završit će s “Pobunjenim čovjekom” i faza pobune, zbog čega će raskinuti veze s francuskom salonskom ljevicom. Naracija apsurda u romanu počinje opisom Orana “sasvim običnog grada, obične francuske prefekture na alžirskoj obali” i “po sebi ružnog grada, gdje se “promjena godišnjeg doba odražava jedino na nebu”. Od pojave štakora, koji na prvi tren djeluje kao neukusna šala, situacija eskalira u opću krizu i epidemiju. Pitanja o ljudskim situacijama od ljubavi, solidarnosti pa sve do pitanja književnog stvaralaštva u doba krize (lik Josepha Granda, pisca koji ne može krenuti dalje od prve rečenice). Kao i na kraju “Mita o Sizifu” , u romanu neočekivanim obratom završava epidemija, opisom smiraja mediteranske noći, pune zvijezda na nebu i buke morskih valova.
2. Xavier de Maistre: “Putovanje po mojoj sobi”. Xavier de Maistre, savojski plemić i pisac, mlađi brat puno poznatijeg Josepha de Maistre-a, u vrijeme vrhunca revolucije (1790.) zbog sudjelovanja u dvoboju, kažnjen je kućnim pritvorom. Dolazi na ideju, da vrijeme koje će provesti u svojoj sobi “na 45. stupnju geografske širine” iskoristiti svojevrsnim putovanjem; hodajući uzduž i poprijeko, po svim geometrijskim crtama. Puna 42 dana, pružajući se od sjevera (naslonjača) do kreveta; u kraćim crticama bavi se pitanjima - od metafizike i etike do ljudi i društva u njegovoj okolini. Pisano u uvjetima samoizolacije i vremenu prevrata i smjenjivanja jedne epohom drugom; de Maistre nas poziva na putovanje “koje nas ne će ništa koštati” i pokazuje da izolacija i ograničenost prostora ne mora značiti dosadu i izgovor za lijenost, već poticaj za velike stvari i velike djela.
3. Ernst Jünger: “Odmetanje u šumu” : Ovih dana (29.ožujka) obilježavamo 125. obljetnicu rođenja Ernsta Jüngera. O Jünger se skoro sve zna. Ili, možda s druge strane, ništa. Osporavan poslije Drugog svjetskog rata, ipak hvaljen od mnogih kolega s drugog kraja političkog spektra. „Odmetanje u šumu“ prvi put objavljeno 1951. pripada Jüngerovoj drugoj fazi stvaralaštva. Raskinuvši s fazom konzervativne revolucije, preživjevši Drugi svjetski rat i svojevrsno izopćenje iz javnih krugova, Jünger se nastanjuje u provinciji. Planinareći obližnjim šumama, radi na koncepciji “Odmetnika” iz čega će kasnije nastati koncepcija „Anarha - čovjeka posebnog tipa” te istovremeno dopisuje se s Heideggerom o nihilizmu i suvremenoj tehnici. Odmetanje u šumu, naslov je koji ne stvara nikakvu idilu. Opasno, ono je namijenjeno čovjeku posebnog tipa, koji je raskrstio s iluzijama suvremenosti - bilo on liberal - demokratski, progresivistički ili bilo koji drugi oblik građanskog života. Poznat po svojoj beskompromisnosti (“opozicija je kolaboracija”), u vremenu diktatura i liberalne demokracije duh vremena njiše u smjeru statistike, zaboravljajući pojedinca i njegovu slobodu, kojom će se vratiti odmetanjem u šumu, gdje se nalazi kao drvo u šumi.
4. Oswald Spengler: “Godine odluke”: Posljednja knjiga Oswalda Spenglera, objavljena 1933. godine, godine dolaska Hitlera na vlast, predstavlja Spenglerov ne samo konačni obračun s Weimarskom epohom, već i konačni obračun s nacionalsocijalizmom. Odbijajući još od 1925. godine ulazak u NSDAP, kao i većina pripadnika konzervativne revolucije, Spengler je smjerao ka jednom, “trećem putu” rješenja pitanja. Dok je “propast Zapada” opsežna, u dva toma prikazana sustavna povijest civilizacija, naredna dijela su mnogo kraća. Tu kao razlog nije kumovala iscrpljenost svih tema, nedorečenost ili nedostatak inspiracije. Upravo suprotno, ovdje se radi o primjeni i proširenju već izrečenog na konkretnim primjerima. Okosnica “Godina odluke”, osim promišljanja o sudbini Njemačke i svjetskih ratova čine teme koje dan danas dolaze na naplate. Zapadu prijete dvije velike revolucije: “Bijela” oličena u pobuni domicilnog europskog stanovništva. Bilo kao socijalna, revolucija radnika ili razmaženog pojedinca i pripadnika četvrtog staleža. I druga, “obojana” revolucija- revolucija nebjelačkog, afričkog i azijskog, kojima ova prva ide na ruku.

Po preporuci Davora Dijanovića (voditelj Odjela za časopis za kulturu, društvo i politiku „Obnova“):

5. Fjodor Mihajlovič Dostojevski: „Braća Karamazovi“. U svom posljednjem romanu veliki poznavatelj ljudske duše Dostojevski se bavi pitanjima Boga, vjere, obitelji, etike i morala kroz život obitelji ruskog plemića Fjodora Pavloviča čiji život je bio oličenje grijeha i razvrata. Roman započinje ubojstvom Fjodora Karamazova, što vodi njegove sinove na put spoznavanja i otkrivanja istine o njihovom ocu, ali o njima samima.
6. Robert H. Benson: „Gospodar svijeta“. „Gospodar svijeta“ je distopijski roman engleskog katoličkog svećenika Roberta Bensona koji svakako spada u plejadu poznatih engleskih katoličkih autora. Kao i mnogi iz tog razdoblja engleske katoličke književnosti, Benson je bio konvertit te je prije prelaska na katolicizam bio svećenik Anglikanske crkve. Bio je jedan od najpopularnijih pisaca svog doba, a u žanrovski je bio okrenut povijesnoj tematici, znanstvenoj fantastici i hororima. Naravno, uz književni rad se istakao kao i katolički apologet. U ovom romanu se opisuju posljednji dani te uspon Antikrista i njegov obračun s posljednjim Papom. Iako je roman objavljen 1907. Benson opisuje mnoge tehnologije kojima se ljudi danas služe. Nije na odmet spomenuti da su ovaj roman preporučili papa Franjo i papa Benedikt XVI.
7. Nikolaj Berdjajev: „Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu“. Riječ je o najpoznatijem djelu egzistencijalističkog ruskog filozofa Berdjajeva, kojeg su mnogi opisali kao najvećeg mislioca 20. stoljeća, u kojem propitkuje odnos kršćanstva i modernog društva obilježenog ideologijama modernog doba, ekonomskim rastom i „novim humanizmom“
8. A. D. Sertillanges: „Kako biti intelektualac“. U ovom iznimnom djelu francuski katolički filozof – tomist i svećenik Antonin Dalmace Sertillanges poučava kako biti intelektualac kroz organizaciju života, metodologiju i način rada, čitanja i učenja. Knjiga je prvi put Hrvatskoj izdana 1942. pod nazivom „Intelektualac“, a ponovno izdanje je doživjela 2015. godine u izdanju nakladničke kuće „Verbum“.
9. G.K. Chesterton: „Pravovjerje“. Engleski pisac i katolički apologet je napisao „Pravovjerje“ kao obranu vjerskih istina od napada bezbožnih filozofija ateizma, agnosticizma, hedonizma i nihilizma. Kao i svaka druga apologetska knjiga ili književno djelo „Princa Paradoksa“ i „Pravovjerje“ se odlikuje humorom, inteligentnim zaključcima i dubokim promišljanjem vjere, povijesti kršćanstva i kršćanske teologije.

Po preporuci Lea Marića (član Odjela za projekte i natječaje) :

10. Daron Acemoglu, James A. Robinson: „Why Nations Fail“ je bestseler New York Times-a u kojem tursko-američki ekonomist i britanski politolog objašnjavaju različiti tijek razvoja nacija, njihovu ekonomsku uspješnost kroz ekonomski napredak i ekonomsku povijest.
11. Ivan Oršanić: „Vizija slobode“ je knjiga hrvatskog političkog emigranta i osnivača Hrvatske republikanske stranke izdana posmrtno 1990. godine u kojoj su skupljeni njegovi politički spisi o emigrantskom djelovanju i borbi za hrvatsku samostalnost.
12. Patrick Suskind – „Parfem“ je uzbudljivi triler i jedan od najvećih uspjeha moderne njemačke književnosti, a protagonist romana je čovjek istančanog njuha kojem za stvaranje savršenog mirisa kao sastojak nedostaju mlade djevojke. Radnja romana se događa u Francuskoj u 18. stoljeću uslijed velikih društvenih prevrata.
13. Neil Gaiman: „American Gods“ je fantastični roman u kojem se sudaraju moderna Amerika i slavenski, germanski, antički bogovi i mitološka bića iz američke predaje i to sve u životu donedavnog zatvorenika Shadow Moona.

Po preporuci Marka Paradžika (predsjednik Udruge „Obnova“):

14. Don DeLillo: „Bijela buka“. Američki roman u kojem nam autor daje egzistencijalistički portret Amerike kroz život profesora hitlerologije i njegovog najboljeg prijatelja, profesora elvisologije. Kroz opis profesorovog života, obitelj i karijere te autorov morbidni humor dobivamo uvid u apsurde modernog američkog društva.
15. Cormac McCarthy: „Krvavi meridijan“. Vestern roman koji je ujedno naturalistički portret Amerike i Zapada, generalno ocrtan kroz događanja na granici Teksasa i Meksika u devetnaestom stoljeću puna krvi, nasilja i izopačenosti.
16. Miro Gavran: „Krstitelj“. Postmodernistička reinterpretacija Biblije vezane za život Ivana Krstitelja iz perspektive 1. lica jednine tri lika. Radnja prati mladiće Elizeja i Bileama i djevojku Salomu čiji se životi nepovratno mijenjaju nakon što su se susreli s Ivanom Krstiteljem.
17. Janko Polić Kamov: „Isušena kaljuža“ je roman kojim je u hrvatskoj književnosti najavljeno modernističko razdoblje, odnosno kojim je započet hrvatski protomodernizam kroz autoanalizu dekadencije i propadanja modernog intelektualca.
18. Viktor Pelvin: „Dijalektika prijelaznog perioda“. Pod marksističkim naslovom krije se zbirka kratkih priča i roman "Brojevi" ruskog pisca koja je u Rusiji osvojila tržište i nagrade struke i kritike.
19. Radoslav Katičić: „Vilinska vrata“. U ovoj knjizi Katičić pokušava obnoviti i prikazati priče, vjerovanja i običaje naše pretkršćanske starine. „Vilinska vrata“ četvrta knjiga u nizu Katičićevog niza „Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine“. Autor je bio jedan od najistaknutijih hrvatskih jezikoslovaca i književnih povjesničara koji nas je napustio prošle 2019. godine.

Po preporuci Mateja Tolića (voditelj Odjela za web stranicu i blog):

20. Henryk Sienkewicz: Quo vadis – Poljski povijesni roman, ovjenčan Nobelovom nagradom za književnost 1905. godine, prikazuje sukob svjetova kroz ljubav mladog rimskog patricija i časnika Vinicija i kršćanke Ligije, a čija veza se nađe u središtu spletki rimskog dvora i Neronovog progona kršćana nakon velikog požara. Roman je više puta ekraniziran, od kojih je najpoznatija holivudska ekranizacija iz 1951. godine
21. Mario Puzo: „Kum“ – kultno remek djelo talijansko-američkog novinara i pisca te vrhunskog poznavatelja mafije, holivudske i lasvegaške scene. Radnja romana usporedno prati uspon Vita Corleonea i život njegovog sina Michaela od povratka iz Drugog svjetskog rata i njegov ulazak u obiteljski posao. Iako su Vito i Michael Corleone postali ikone pop kulture, cilj autora romana i kasnije cilj redatelja F. F. Coppole je bio prikaz pada dobrog čovjeka i lakoću prevladavanja zla nad dobrim, ako se pojedinac prepusti zlu. Roman je, također, dobar povijesni prikaz problema imigracije i integracije u domicilno društvo te stvaranje paralelnih društava i institucija među talijanskim emigrantima početkom 20. stoljeća, što je kasnije rezultiralo mafijaškim ratovima i valom nasilja i kriminala.
22. Vedran Kukavica: „Ja nisam Švabo“. Ovaj humoristični roman je jedan od novijih hrvatskih naslova, a tema romana su identitet i potraga za našim mjestom u ovom svijetu. Radnja prati Uda Schlägera , njemačkog inženjera koji nakon sprovoda majke, hrvatske gastarbajterice, u posmrtnom pismu sazna da njegov otac nije njen vjenčani suprug Nijemac, nego Hrvat Tvrtko Batina iz sela Batine u Dalmatinskoj zagori. U potrazi za ocem glavni protagonist otputuje u „Dalmaciju koja ne vidi more“, kako bi u Batini pronašao oca i sebe, ali tamo saznaje da postoji više muškaraca tog imena. Kulturna barijera i nerazumijevanje „morlačkog“ mentaliteta i vlaške filozofije života dovest će Uda i njegove potencijalne očeve i druge „malomišćanske“ likove u niz smiješnih situacija i dijaloga.
23. Ivan Aralica: „Okvir za mržnju“ – Aralica, klasik hrvatske književnosti, u ovom romanu tematizira sukob pojedinca s totalitarnim sustavom i obiteljske odnose kroz prizmu ideoloških ciljeva i sukoba te pitanje mržnje i oprosta nakon počinjenog zla. U učiteljskoj školi smještenoj u Kninu (autorovom zavičaju) 1948. godine obrazuje se mladi karizmatični intelektualac Martin Kujundžić. Martin povremeno provocira režim sumnjajući u njegove dogme, ali je pod zaštitom svog moćnog strica Josipa, komunističkog moćnika i oznaša kojeg mladić smatra uzorom. No, što više spoznaje istinsko lice komunističkog sustava koji guši svaku klicu kritičkog razmišljanja i nemilosrdno se obračunava s neistomišljenicima pod krinkom slobode i demokracije, pretvara Martina u disidenta i pobunjenika koji će se usprotiviti stricu i vodstvu škole što će dovesti do potresnog sukoba. Roman je poslužio redatelju Krsti Papiću kao predložak za film „Život sa stricem“.
24. Aleksandar Isajevič Solženjicin: „Jedan dan Ivana Denisoviča“ – Ako mislite da Vam izolacija teško pada pročitajte kratki roman ruskog disidenta, političkog emigranta i nobelovca koji opisuje jedan prosječan dan u životu zatvorenika sovjetskog gulaga napisan prema iskustvima autora.

Po preporuci Marka Raiča (član Odjela za projekte i natječaje):

25. Ivo Pilar: „Južnoslavensko pitanje“ – Pravaški političar, pravnik i intelektualac je napisao ovu studiju na njemačkom jeziku za vrijeme Prvog svjetskog rata nadajući se da će ista poslužiti kao putokaz za reformu Austro-Ugarske Monarhije rješenjem hrvatskog pitanja kroz trijalističko uređenje kako bi ista preživjela Veliki rat, no s ciljem sprječavanja stvaranja jugoslavenske državne zajednice. Autor opisuje povijesni, vjerski i kulturološki razvoj Hrvata, Srba te iz toga izvlači političke zaključke o sudbini hrvatskog naroda u južnoslavenskim političkim okvirima. Knjiga je također zamišljena kao odgovor britanskom diplomatu Setonu koji je tada predlagao stvaranje jugoslavenske države. Ovo monumentalno djelo Ive Pilara bismo mogli nazvati biblijom hrvatsko-srbijanskih odnosa kojom je predvidio političku sudbinu hrvatskog naroda u Jugoslaviji nauštrb tadašnjim romantiziranim idejama jednog dijela hrvatskog vodstva. Svoje hrvatsko izdanje je prvi put doživjela 1941. godine
26. Andrija Kačić Miošić: „Razgovor ugodni naroda slovinskog“ je pjesmarica narodnih junačkih epova koje je skupio i obradio franjevac Andrija Kačić Miošić. Miošićeva pjesmarica je imala ulogu u prosvjećivanju i nacionalnom osvješćivanju dalmatinskih Hrvata. Samim time postala je jedan od temeljnih stupova hrvatske književnosti, a uvijek je, posebno u Dalmaciji, bila sastavni dio svake kućne biblioteke.
27. Benedikt XVI.: „Uvod u kršćanstvo“ je teološki klasik pape emeritusa kojeg je napisao još prije tri desetljeća, a obrađuje temeljne istine katoličke vjere, fenomen svjetske Crkve i problematiku međureligijskog dijaloga.
28. Mladen Ančić: „Što „svi znaju“ i što je „svima jasno“ – historiografija i nacionalizam“ je knjiga hrvatskog povjesničara koja nam donosi šest zasebnih i povezanih rasprava o hrvatskoj historiografiji i povijest.
29. Henry Kissinger: „Svjetski poredak“ je bestseler američkog diplomata i političara koji na temelju osobnog iskustva i poznavanja povijesti objašnjava događaje koji su obilježili modernu povijest.
30. Samir Khalil: „Islam na Zapadu“ je knjiga libanonskog isusovca koja objašnjava problematiku islama i Zapada s posebnim naglaskom na pojavu terorizma.
31. Patrick Buchanan: „Smrt Zapada“ je životno djelo američkog paleokonzervativca, političkog radnika i savjetnika Ronalda Reagana, Richarda Nixona i Geralda Forda kojim je 1999. potresao zapadni svijet i upozorio na političke i kulturološke devijacije koje su dovele Zapad u današnju političku situaciju.

Po preporuci Ivana Dadića (voditelj Odjela za ljudske potencijale):

32. Henri de Lubac: „Drama ateističkog humanizma“ – U ovoj knjizi francuski teolog obrađuje filozofiju Nietzschea, Comtea i mnoge druge predstavnike ateističkog humanizma te im suprostavlja Kierkegaarda i Dostojevskog dajući autentičan i originalan kršćanski odgovor.
33. Louis de Wohl : „Tiho svjetlo“ je povijesni roman o životu sv. Tome Akvinskog iz pera jednog od najpoznatijih katoličkih romanopisaca poznatom po romaniziranju života svetaca.
34. G. K. Chesterton: „Kugla i križ“ je fantastični roman o katoliku i ateistu koji se žele u dvoboju boriti do smrti za svoja uvjerenja, a u međuvremenu polemiziraju o religiji, povijesti i teologiji, te s vremenom postaju prijatelji.
35. Charles Dickens: „Posmrtni spisi Picwickova Kluba“ - čitaj i uživaj!

Po preporuci Dina Ljubića (voditelj Odjela za englesko izdanje časopisa „Obnova“ i dopredsjednik Udruge „Obnova“):

36. Otto Weininger: „Spol i karakter“. Riječ je o jednom od najkontroverznijih filozofskih djela 20. stoljeća iz pera austrijskog filozofa koji je život okončao svojom voljom u 23. godini života. Knjiga je nakon njegove smrti polučila izniman uspjeh. Tema knjige su karakteristike spolova i njihov međusobni odnos. Dok je muški spol Wieninger opisao kao izvor svih vrlina koji je produktivan, logičan, konceptualan, etičan i teži genijalnosti, u ženskom spolu je vidio negativnost i nesposobnost za vrline i potpunu ovisnost o muškom spolu.
37. Andrzej Sapkowski: „Vještac“. Riječ je o serijalu fantastičnih romana iz pera poljskog pisca u čijem središtu radnje je vještac iz naslova Geralt. Vješci iz romana su ljudi koji su od radne dobi razvili nadnaravne sposobnosti, a bave se lovom na čudovišta i zvijeri.
38. Ernst Jünger: “Oluje čelika“. Autor je bio jedan od istaknutijih njemačkih vojnika u Prvom svjetskom ratu te je bio odlikovan najvišim vojnim odlikovanjima Njemačkog Carstva za svoje zasluge, a koliko je bio angažiran u bitkama svjedoči činjenica da je bio ranjen čak 14 puta. Nakon završetka rata svoje ratne zapise i sjećanja Jünger je pretočio u knjigu „Oluje čelika“ koja je zadobila status jedne od najboljih knjiga o Velikom ratu. Ali o ratu uopće. Nažalost, još uvijek nije prevedena na hrvatski jezik nakon jednog stoljeća od izlaska prvog izdanja.
39. Oswald Spengler: „Propast Zapada“. Njemački politolog i filozof napisao je životno djelo kao na reakciju Velikog rata kojeg je vidio kao najavu, ne samo Njemačke, već cijele jedne civilizacije koja je bila obuhvaćena pojmom „Zapad“. U svojoj knjizi Spengler kritizira kapitalizam, demokraciju, socijalizam, ateizam, kontrolu rađanja i druge suvremene pojave i najavljuje drugi poredak.
40. David Glantz, Jonathan House: „When Titans Clashed“. Nakon što je Treći Reich 22. lipnja 1941. napao Sovjetski Savez, sve ratne operacije su išle u smjeru konačne njemačke pobjede. No, nakon četiri godine Njemačka je pretrpjela težak poraz, a Crvena Armija je ušla u Berlin. Kako je došlo do preokreta pročitajte u knjizi nastaloj u suradnji dvojice američkih vojnih povjesničara specijaliziranih za povijest Istočnog fronta.

Po preporuci Hrvoja Švaleka (voditelj Odjela za projekte i natječaje):

41. Michele Houellebecq: „Elementarne čestice“. Najbolji roman francuskog pisca koji je svojim provokativnim pisanjem potresao francusku i europsku književnu scenu. U svojim romanima, pa tako i u „Elementarnim česticama“ autor otvara tabue europskog liberalnog društva.
42. Michele Houellebecq: „Pokoravanje“. Roman koji je izašao neposredno prije islamističkog napada na „Charlie Hebdo“ koji se posljednjom naslovnicom prije napada izrugivao upravo autoru i njegovom uratku. Radnja romana se događa u bližoj budućnosti u vrijeme izbora za predsjednika Francuske. U drugi krug ulaze Marine Le Pen i kandidat Muslimanskog bratstva koji ima potporu ljevice. Usred povijesnih promjena svoje epohe nađe se sveučilišni profesor književnosti koji razmišlja o preobraćenju.
43. George Orwell: „1984“. Prikladan naslov uzevši u obzir okolnosti sastavljanja ovog popisa preporuka. Svevremenski Orwellov roman o svemoćnoj državi i Velikom bratu koji u potpunosti kontrolira sve svoje podanike i Winstonu Smithu nižem činovniku u Ministarstvu istine koji u sebi otkrije prijezir prema režimu. Ako ga niste do sada pročitali svakako pročitajte.

Po preporuci Borne Kurija (voditelj Odjela za suradnju s drugim udrugama):

44. Neal Stephenson: „The Diamond Age“. Moderni bestseller, post-cyberpunk bildungsroman koji nas odvodi u bližu budućnost i društvo temeljeno na revolucionarnim pomacima u korištenju nanotehnologije u svakodnevnom životu. Svijet budućnosti je ustrojen plemenski, a plemena su etničke-religijske zajednice. Protagonistica priče je mlada Nell, pripadnica najniže klase, onih bez plemena, koja pokušava pronaći svoje mjesto u društvu.
45. Béla Menczer: „Catholic Political Thought“. Povjesničar Bela Menczer je prikupio, uredio i objavu zbirku rasprava i eseja katoličkih filozofa, državnika i intelektualaca u razdoblju od 1789. do 1848. Teme koje su obrađene iz aspekta katoličkog svjetonazora su raznovrsne; rat i mir, društveni poredak, odnos Zapada i Rusije, ujedinjenje Europe, odnos katolicizma i sekularizma itd. Iz navedenog je jasno kako su mnoge od ovih tema i danas aktualne u domaćoj, europskoj i svjetskoj politici.
46. Gene Wolfe: „Knjiga Novog Sunca“. Američki pisac je jedan od najboljih pisaca znanstvene fantastike, a preporučena knjiga se smatra kapitalnim djelom žanra. Wolfe, koji je preminuo prošle godine, bio je prepoznatljiv po aluzivnom stilu pisanja i snažnom utjecajnu katoličke vjere.

Po preporuci Tome Hunjaka (voditelj Odjela za sponzorstvo, promociju, marketing i javnost)

47. Mary Douglas: „Purity and Danger“. Utjecajno djelo, objavljeno 1966. godine o značenjima pojmova svetog, čistog i nečistog kroz razna društva i vremena.
48. Daniel Kahneman: „Thinking, Fast and Slow“. Djelo, objavljeno 2011. godine, koje objašnjava kako razmišljamo i donosimo odluke i govori o bihevioralnim pojmovima kao što su kognitivna pristranost (cognitive bias) i teorija prosperiteta (prospect theory).

Po preporuci Daniela Ćukušića (voditelj Odjela za pravo):

49. Albert Camus: „Stranac“. Drugi Camusov roman na našem popisu je jedno od najznačajnijih djela francuske, ali i svjetske književnosti 20. stoljeća. Glavni lik je Mersault, činovnik kroz čiji život i otuđenje autor prikazuje apsurd ljudske egzistencije.
50. F.M. Dostojevski: „Zločin i kazna“. Detektivski i filozofski roman najboljeg pisca ruskog realizma. Radnja prati studenta Raskolnjikova koji razvije teoriju pravednog ubojstva, odnosno da je ubojstvo privilegij onih koji su nadišli ljudski moral. Svoju filozofsku teoriju provede u djelo kad ubije staru lihvaricu. Nakon počinjenog ubojstva počinje sumnjati u vlastite teorije, a utjehu pronalazi u prijateljstvu s prostitutkom Sonjom. Svo to vrijeme, Raskolnjikov je predmet istrage inteligentnog detektiva Porfirija Petroviča.
51. Meša Selimović: „Derviš i smrt“. Psihološki roman bosanskog pisca koji prati život uglednog derviša Ahemda Nurudina. Jednog dana njegov život se mijenja kad sazna da mu je brat uhićen iz političkih razloga. Kroz ovaj roman pisac je opisao traumu iz vlastitog života. Naime, Selimović je bio jedan od poznatijih pripadnik partizanskog pokreta u Tuzli kao i svi članovi njegove obitelji. Jednog dana Mešin brat, partizanski oficir Šefkija Selimović, je optužen zbog krađe pred političkim komunističkim sudom što je dovelo njegovu braću u dvojbu koju je poslije pretočio u svoj najpoznatiji roman.
52. Francis Scott Fitzgerald: „Veliki Gatsby“. Roman jednog od najpoznatijih pripadnika američke izgubljene generacije, a roman je svojevrsni prikaz životnih ideala te generacije i ludih dvadesetih, razdoblja prohibicije, ali i kritika američkog načina života i američkih ideala kroz život tajnovitog bogataša.

Dragi Obnovaši i simpatizeri, kao Kolegij udruge iskreno se nadamo da ćete naći nešto na ovom popisu knjiga što će Vam se svidjeti i nadahnuti na daljnje čitanje, ali i da ste saznali nešto o „Obnovi“ i članovima kolegija. Naravno, postoji još puno autora koje Obnovaši čitaju i cijene, a njih možete naći u našem časopisu. Ako niste u mogućnosti sada doći do jednog od ovih naslova nadamo se da ćete uspjeti nakon što prođe ova zdravstvena kriza. Isto tako, preporučamo naše mlade autore čiju poeziju i kratke priče možete pronaći na našim mrežnim stranicama.

Kolegij voditelja udruge „Obnova“