Prema definiciji na mrežnim stranicama Hrvatske enciklopedije, zoolatrija je kult životinje vezan uz štovanje plodnosti i poljoprivrednih božanstava u arhaičnim religijama. No, danas u 21. stoljeću svjedočimo preporodu zoolatrije na velika vrata i to kao dijelom suvremene običajne kulture smrti. Ne pišem ovo kao mrzitelj životinja već kao ljubitelj i štovatelj svega stvorenoga, ali prije svega čovjeka.

„Čovjek u tuđini uvijek ostaje „netko drugi“, a s vremenom postane i u vlastitoj zemlji stranac“. Ipak manje problema imaju oni koji istovremeno nastoje njegovati ono dobro iz baštine svoga naroda i prihvaćati ono najbolje što nudi zemlja u kojoj žive“, rekao je fra Šimun Šito Ćorić za četvrti broj časopisa Obnova na temu Hrvati izvan Republike Hrvatske. 

U subotu već blizu ponoći, kada se većina mladih ljudi u Zagrebu zabavljalo u klubovima uz srpsku glazbu, kao da prije petnaest godina nije niti bilo rata sa Srbima, dva su mladića pila vruću čokoladu u kafiću smještenom u kockarnici. Tamo su se družili jer je to mjesto bilo jedino u gradu gdje se moglo mirno voditi razgovor kroz cijelu noć. Njihovi razgovori o povijesti bili su im jednostavno zanimljiviji od žena u klubovima s narodnjacima. Nije im to bila alternativa po principu slatkog limuna jer obojica su imali iskustva izlazaka na takvim mjestima.

Govor predsjednika Europskog parlamenta uzburkao je duhove zbog zaključnih riječi kojima je gospodin Tajani pozdravio „talijansku Istru i talijansku Dalmaciju”. Za razliku od naših svakodnevnih tema o prošlosti, razgovor o povijesti talijanskih aspiracija na hrvatske priobalne krajeve pravo je osvježenje, no niti on nije mogao proći bez ljevičarskih laži.

Michel Houellebecq se vratio i ponovno uzbukao (književnu) javnost! Od svoga prvog proznog pojavljivanja s novelom “Širenja područja borbe” iz 1994. plijeni pozornost, ne samo književnih kritičara i intelektaulaca opće prakse, kojima njegov rad predstavlja samo jednu u nizu tema u razglabanju - od književnosti, glazbe, dnevne politike do sasvim banalnih, malograđanskih tema i zadovoljstava. Njegov tematski opus obuhvaća širok raspon fenomena raštrkanih između erosa i thanathosa : transgresija, sloboda, sreća, terorizam, transhumanizam, religijski fanatizam, identitet i konačno smrt.

Dana 10. svibnja 2018. godine u 17 sati u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici održalo se predstavljanje prijevoda knjige Paula Veynea Jesu li Grci vjerovali u mitove?, s podnaslovom „Ogled o konstitutivnoj imaginaciji”. Predstavljanje su vodili Dijana Bahtijari, Jelena Marohnić i Marina Milićević Bradač. Najavljeno je bilo u programu Kliofesta i sudjelovanje Hrvoja Gračanina no on se, bez obrazloženja od ostalih sudionika, jednostavno nije pojavio.