RAZGOVOR: MATTIAS KARLSSON

 

Mattias KarlssonRazgovarao: Jakov Kamber

 

Hans Kennert Mattias Hedarv Karlsson švedski je političar koji je bio vođa švedskih demokrata u Riksdagu od rujna 2014. do studenog 2019. Bio je član Riksdaga (SD) za Scania County od listopada 2010. Prethodno je bio vođa švedskih demokrata od 2014. do 2015. Trenutačno je na čelu konzervativnog think-tanka Oikos.

1. Poznata je činjenica da je posebno Švedska posljednjih godina mjesto velikih migracija ljudi iz afroazijskih paralela i meridijana i da se stvara sve veći broj šerijatskih geta. Mogu se čuti tvrdnje da je Vaša zemlja danas jedan od najvećih “multi-kulti” eksperimenata u Europi. Kako gledate na ove tvrdnje?

Ove su tvrdnje definitivno istinite. Lijevi liberali i kulturni marksisti potpuno su kontrolirali švedsko društvo, barem od 1968. Jedna od mnogih negativnih posljedica toga bila je ta da je Švedska usvojila najradikalniju politiku otvorenih granica u cijelom zapadnom svijetu. Nijedna druga zapadna zemlja nije prihvatila toliko neeuropskih tražitelja azila po glavi stanovnika kao Švedska. Izravan rezultat toga je da je Švedska od jedne od najsigurnijih zemalja na svijetu postala najopasnija zemlja u Europi. Pucnjave povezane s bandama, pogubljenja, bombaški napadi i grupna silovanja švedskih žena događaju se svaki tjedan. Mnogi se Šveđani sada osjećaju kao stranci u svojoj zemlji.

2. Je li Vaša zemlja gledano iz današnje perspektive imala više koristi ili štete od ulaska u Europsku uniju?

Moje je osobno mišljenje da je članstvo u EU nanijelo više štete nego koristi. Naše privatne tvrtke imale su koristi od pristupa unutarnjem tržištu, ali kao što pokazuje primjer susjedne nam Norveške, to bi se moglo postići i bez članstva u EU.

Naša je članarina vrlo visoka i zbog toga nam je teže priuštiti zbrinjavanje naših bolesnih i starijih osoba u svojoj zemlji. Članstvo u EU također je značilo ozbiljan gubitak slobode i nacionalnog suvereniteta, značilo je i manje kontrole granica, veće useljavanje i više kriminala

3. Koliko smatrate bitnim načelo supsidijarnosti u vidu ostavljanja autonomije nadležnosti rješavanja unutarnjih pitanja država članica (primjerice obrazovanje, kultura, sloboda medija i slično) za budućnost Europske unije?

Supsidijarnost je ključna jer je nacionalni suverenitet ključan, a nacionalni je suverenitet  ključan jer bez njega nema demokracije.

4. Jeste li osobno više za Europsku uniju kao federativnu državu ili kao konfederaciju suverenih nacionalnih država i zašto?

Europski demos ne postoji.

5. Može li Europska unija u budućnosti biti ravnopravna sila s Rusijom, Kinom i SAD-om?

Europa je kao entitet trenutačno relativno slaba na međunarodnoj sceni, ali bi vjerojatno, teoretski, mogla prerasti u veliku silu ako bismo svi odlučili slijediti tu ulogu kao sveobuhvatni cilj. Da bi se to dogodilo, moralo bi nestati još više naših nacionalnih razlika, Europa bi morala govoriti jednim glasom o gotovo svakom globalnom pitanju, proračun EU-a morao bi se još više povećati, EU bi morala graditi snažnu zajednička vojsku, otpor pojedinih nacionalnih država trebao bi se zanemariti čak i više nego danas. Europa bi vjerojatno morala biti više angažirana nego danas u različitim globalnim sukobima koji se zapravo ne tiču običnih građana njezinih nacija i biti spremna poslati mnoge svoje mlade ljude da ginu u tim sukobima.

6. Koliko danas Europska unija dobro artikulira zajedničku vanjsku politiku? Jeste li za jačanje vojske Europske unije?

Ukratko, mislim da je moguće da Europa postane velika sila, ali ne mislim da je to sudbina koju bismo trebali slijediti.

7. S obzirom na to da Europski sud može donijeti drugačiju presudu nego čitav pravni poredak zemlje članice je li u tom pogledu izgubljen sudski suverenitet država članica budući da se u tim slučajevima može donijeti drugačija konačna presuda od presude najvišeg suda države članice?

Smatram da je zajedničko tržište vrlo važno za razvoj i dobrobit Europe. Da bi zajedničko tržište funkcioniralo moraju postojati neki nadnacionalni zakoni i propisi te sud na europskoj razini koji te zakone može provoditi. No, osim zakona i propisa koji su izravno povezani s funkcijom zajedničkog tržišta, ne mislim da bi europski sud trebao imati bilo kakav utjecaj nad nacionalnim državama

8. Je li zajednička valuta dobra za sve članice EU-ai i kako se uvođenje EURA odrazilo na gospodarstvo Vaše zemlje?

Zajednička je valuta  više federalistička politička ideja nego ekonomska ideja, i to je ustvari loša ideja. Švedska nije dio zajedničke valute, odbili smo to na referendumu 2003. godine. Ja sam osobno bio vrlo angažiran na protivničkoj strani. Odluka da zadržimo švedsku valutu dobro nam je poslužila. Na primjer, spašene su stotine tisuća radnih mjesta.

9. Za što se najviše kod Vas koriste europski fondovi?

Nisam siguran. Pretpostavljam da bi to bio fond za regionalni razvoj, jer smo rijetko naseljena  nacija s velikim razlikama između gradskih područja i sela. No, mi smo neto doprinositelj proračunu EU-a, a ja bih više volio da većina novca nije uopće ni odlazila iz Švedske. Sada se moramo prijaviti za neke od mrvica vlastitog novca i EU još odlučuje na koji način smijemo iskoristiti te mrvice.

10. Kako se u Vašoj zemlji gledalo na migracijsku krizu i smatrate li da je  EU imala dobar politički i pravni odgovor na nju?

Migracijska kriza bila je katastrofa za Švedsku i mislim da bi se većina našeg stanovništva danas složila s tom procjenom. EU je potpuno podbacila u svom rješavanju krize, ali je i naša vlastita socijalistička vlada još više podbacila.

11. Smatrate li da s obzirom na migracijska kretanja i rast populacije u Africi i na Bliskom istoku može doći do supstitucije domicilnog stanovništva i kako se Vaša zemlja postavila prema pitanju migracija iz tih područja?

Definitivno postoji rizik da bi autohtono stanovništvo Europe moglo postati manjina u svojoj zemlji ako se pitanje migracije ne rješava na odgovoran način. U Švedskoj je domaće stanovništvo već u nekim dijelovima zemlje manjina. Stare, vodeće stranke u Švedskoj polako se bude u toj stvarnosti, ali  malo prekasno.

12. Christopher Dawson je u knjizi Razumijevanje Europe iznio tvrdnju da kako je Europa bila manje kršćanskom tako je i opadao i njezin utjecaj u međunarodnim odnosima. Smatrate li Vi da je kršćanski identitet Europe bitan za njenu političku budućnost i treba li se njegovo mjesto regulirati na razini Europe kao što je primjerice u ustavu Mađarske?

Vjerujem da je kršćanski identitet važan za budućnost Europe, ali ne vjerujem da bi pitanja vjerskog identiteta trebala biti regulirana na europskoj razini. Pristup vjerskom identitetu trebala bi odlučiti svaka nacionalna država sama za sebe.

13. Je li bruxelleska administracija imala dobar ili loš odgovor na korona krizu i kako se Vaša zemlja postavila po tom pitanju?

Bruxellesa administracija nije pružila nikakvu relevantnu podršku tijekom prvog razdoblja korona krize. Pristup Švedske pandemiji do sada je bio relativno laissez-faire orijentiran. Bilo je to dobro za naše gospodarstvo i za našu osobnu slobodu, ali je nažalost uzrokovalo mnogo nepotrebnih smrti među našim starijim sunarodnjacima u ranoj fazi pandemije.

14. Što za Vas znači Europa u najširem kontekstu tog pojma?

Za mene je koncept Europe zajednička civilizacija koja se temelji na filozofskom nasljeđu iz Atene, Rima i Jeruzalema, ali također i na kulturnom bogatstvu i raznolikosti njenih nacionalnih država.

15. Švedska ministrica za integraciju, socijaldemokratkinja, 2004. u kurdskoj je džamiji rekla publici da su Šveđani ljubomorni na Kurde jer imaju bogatu i ujedinjenu kulturu i povijest, za razliku od Šveđana koji se diče samo glupim stvarima poput slavlja Ivanjske noći. Švedski premijer Fredrik Reinfeldt (iz konzervativne „Umjerene stranke“) 2006. godine rekao je: „Samo je barbarstvo istinsko švedsko. Svaki je daljnji razvoj došao izvana“. 2005. jedan je novinar upitao Lisu Bergh, tajnicu švedskoga parlamenta i glavnu dužnosnicu za integraciju, je li švedska kultura vrijedna očuvanja ili ne, na što je ona odgovorila ovako: „Pa, što je zapravo, švedska kultura? I mislim da sam time odgovorila na pitanje“. Kako gledate na ovakve tvrdnje koje negiraju postojanje švedske kulture? Od kuda dolazi takva autošovinistička politika?

Prezirem oikofobiju švedske elite i proveo sam cijeli svoj odrasli život boreći se s njom. Pitanje podrijetla ove oikofobije složeno je i povezano s različitim dijelovima naše kulture i povijesti, ali glavni odgovor je da su kulturni marksisti u Švedskoj bili vrlo učinkoviti u osvajanju svih vodećih, visokih pozicija u švedskom društvu od 1968. pa nadalje.

 



© Udruga Obnova 2021. All Rights Reserved.

Ova stranica koristi kolačiće (Cookies) radi pune funkcionalnosti i boljeg korisničkog iskustva. Više o kolačićima: Izjava o privatnosti.

Nastavkom pregledavanja suglasni ste s uporabom kolačića.