Autor: Marko Paradžik

Novinarka i diplomirana politologinja Višnja Starešina redateljica je i scenaristica  već nekoliko dokumentaraca: Neprijatelj naroda iz 2015. godine (dokumentarac o komunističkoj represiji u bivšoj Jugoslaviji), Zaustavljeni Glas iz 2010. godine (o ratnom izvjestitelju Siniši Glavaševiću i Vukovaru u Domovinskomu ratu), Treći pohod iz 2008. godine (o razvoju džihadista u Bosni za vrijeme Domovinskoga rata).^[1] Zajednička obilježja svih ovih dokumentarnih filmova su njihov žanr političkoga dokumentarca, važnost teme iz perspektive Republike Hrvatske te u krajnjoj liniji izbor kontroverzne teme za dokumentarnu obradu.

Film traje 1 sat i 27 minuta, snimljen je u tehnici  digitalnoga formata te je 2021. godine na Stepinčevo premijerno prikazan na HRT-u,^[2] premda je već u 2020. godini prikazivan u kino dvoranama. Redateljica nije prisutna u samom filmu te se ne čuju postavljena pitanja, već samo odgovori osoba s kojima se vodi razgovor.

Autor prikaza: Lucian Borić

U vlastitoj nakladi Zvonimira Lulića, ratnoga zapovjednika protuzračnih postrojbi, 2016. godine izišla je knjiga Protuzračna obrana Kvarnera, Like i Istre u Domovinskom ratu (1991. – 1996.), koju je on u suautorstvu objavio s Jankom Povšeom. Knjiga je objavljena povodom obilježavanja 25. godišnjice Protuzračne obrane (PZO) Kvarnera, Like i Istre u Domovinskom ratu, broji 155 stranica, a pokrovitelji izdavanja ove monografije su Poglavarstvo Grada Rijeke, Primorsko-goranska županija i Odbor za obilježavanje 25. godišnjice PZO-a Kvarnera, Like i Istre u Domovinskom ratu. Ova monografija predstavlja još jednu u nizu sličnih o Domovinskom ratu, a svoju posebnost temelji na tome što se dotiče i nekih krajeva koji njime nisu bili izravno zahvaćeni, poput Rijeke i okolice. Domovinski rat, koliko god je moguće reći da su sjećanja na njega još svježa, još uvijek skriva odgovore na brojna pitanja, među kojima su i ona bolna i medijski aktualna o nestalim braniteljima.

Autor prikaza: Lucian Borić

U izdanju Hrvatskoga instituta za povijest, 2020. godine izišla je knjiga Davora Marijana Rat za Bosansku Posavinu. Knjiga broji 357 stranica. Davor Marijan bavi se vojnom poviješću, a njegov znanstveni opus obiluje djelima vojne tematike i Domovinskoga rata: Bitka za Kupres 1942. (1999.), Smrt oklopne brigade (2002.), Bitka za Vukovar (2004.), Graničari: prilog za ratni put 108. brigade Zbora narodne garde Republike Hrvatske (2006.), Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat (suautori Zdenko Radelić, Nikica Barić, Albert Bing i Dražen Živić, 2006.), Oluja (2007.), Slom Titove armije (2008.) i 144. brigada HV Sesvete: 1991.-1995. (2008.). Osim toga, o spomenutim temama objavio je i niz znanstvenih članaka, prvenstveno u Časopisu za suvremenu povijest. Slijedom toga, svoje istraživanje nastavio je podrobno obradivši i rat u Bosanskoj Posavini 1992. godine.

Vjekoslav Bakašun, Doprinos mještana Kraljevice i Kostrene u spašavanju Židova tijekom lipnja i srpnja 1941., Naklada Kvarner i Savez antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije, Novi Vinodolski – Rijeka, 2021., 127 str.

Dr. sc. Vjekoslav Bakašun rođeni je Kostrenjanin, epidemiolog i negdašnji ravnatelj današnjeg Nastavnoga zavoda koji se nakon umirovljenja nastavio baviti znanošću, a osim povijesti zdravstva Sušaka, počeo je i proučavati povijest svoga rodnog mjesta. Od objave prve knjige i prvoga rada nakon umirovljenja, objavio je ukupno pet knjiga i nekoliko članaka čime (p)ostaje istaknuti kroničar Rijeke, odnosno njezine okolice, prvenstveno mjesta Kostrene.

Autor prikaza: Marko Paradžik

Režirao: Wes Anderson, Scenarij: Wes Anderson u suradnji s Romanom Copolom, Hugom Guinnesom i glumcem Jasonom Schwartzmanom, produkcija: American Empirical Pictures, Indian Paintbrush, Studio Babelsberg; kamera: Arricam LT, Cooke Anamorphic/i, S4 and Zeiss Master Anamorphic Lenses (omjera 1.37:1); zvuk: Dloby Digital; digitalno distribuiran (1h 47min). Film je gledan u Cinestaru (2K projekcija, DCI-P3 gamut) u 11. mjesecu 2021. godine.

Jednom sam prilikom vodio raspravu s akademskim slikarom o tome pripada li film u klasičnoj podjeli umjetnosti pod likovnu umjetnost i došli smo do zaključka da pripada likovnoj umjetnosti jer je osnovna jedinica filma slika. Koncept filma kao likovne umjetnosti dio je autorskog potpisa svih filmova redatelja Wesa Andersona jer uz zlatni rez u kadru koristi žarke boje pastele (crvena, plava, zelena, žuta) kroz predmete u scenografiji i kostimografiji što svaku njegovu scenu čini prekrasnim umjetničkim djelom. Stoga ponekad koristi duge i infantilne kadrove kako bi se gledatelj što duže zadržao na njima, koristeći niz pomno osmišljenih detalja tako da možete više puta gledati film da biste uspjeli sve primijetiti.

Autor: Viktor Matić^[1]

     Naša je civilizacija, osobito njezin središnji dio, sve snažnije obilježena „ludilom gomile” (naslov knjige Douglasa Murrayja), ludilom koje je, kako u svojoj knjizi Zašto liberalizam nije uspio opisuje Patrick Deneen, ponajprije proizvod ili možda puka nuspojava – liberalizma. Liberalizam (i njegove ranonovovjekovne preteče) je, uza sve svoje pozitivne strane, doveo do radikalne redefinicije uzvišenoga klasičnoga – bilo antičkoga, bilo kršćanskoga – poimanja slobode kao slobode od neobuzdanih strasti i/ili grijeha, odnosno slobode koja se stječe samoograničavanjem, disciplinom, žrtvovanjem i njegovanjem vrline.

Redatelj serije Kristijan Milić poznat je po ratnim filmovima kao što su „Živi i mrtvi“ iz 2007. godine (usporedna radnja iz Domovinskoga i Drugoga svjetskoga rata gdje isti glumci tumače različite uloge branitelja/vojnika NDH) i „Broj 55“ (Domovinski rat). Scenarij serije od 4 posebno neimenovane epizode koja se emitirala na HRT-u ove godine potpisuje poznati voditelj kvizova Joško Lokas. Zapravo sve četiri epizode zajedno imaju karakter kontinuirane radnje. Serija je snimana u tehnici digitalnog formata, u domaćoj produkciji Clinica studio d.o.o. za HRT na čijoj je besplatnoj digitalnoj online platformi „HRT na zahtjev“ svakodnevno dostupna za gledatelje. Skupina branitelja u osvetničkom je lovu na četnika Ljubu kojega tumači Marinko Prga, koji se povlači iz Hrvatske prema Bosni. Glavne uloge branitelja igraju Goran Navojec (Prka), Bojan Navojec (Sikira), Filip Križan (Nervoza), Marko Cindrić (Gradski), Alan Katić (Delon), Vedran Živolić (Pape).

Vrijedi li nama naša kultura?

Tema je to kojom Nolan započinje i okončava svoje najbolje djelo. „Tenet“ na hrvatskome jeziku znači životna filozofija ili samo filozofija. Nolan je tako snimio film koji u svakom pogledu posvećuje svojoj ljubavi prema Sofiji, doslovno i metaforički. Prvo sam mislio da ću se u ovoj kritici pretežito baviti pitanjima slobodne volje, te stoga stajalištima: libertarijanizma, fatalizma te determinizma uz Boškovićevoga svevida (Laplaceov demon), no nakon odgledanoga filma vidim da se treba pomnije pozabaviti drugim aspektima. Fizika jest ovdje u drugom planu, a filozofija u prvom pa će tako biti i u ovome radu.

Tomo Hunjak, MSc Umweltsystemwissenschaften (znanosti o okolišnim sustavima)

Osnovan u šarolikom Zapadnom Berlinu krajem 1960-ih godina prošloga stoljeća, kolektiv glazbenika naziva „Tangerine Dream“ ubrzo je postao jedan od pionira i najznačajnijih predstavnika elektroničke glazbe, čiji bezvremenski zvuk ostaje aktualan i svjež do današnjega dana i čija nepresušna inspiracija već više od pet desetljeća stvara impresivne zvučne i vizualne uratke. Ovaj prikaz njihovoga djelovanja pokušat će prikazati opseg značaja njihovoga zvuka, te Krautrock i elektroničkoga glazbenoga pokreta, čije je karakteristike ovaj kolektiv oblikovao i nadahnjivao.

Fabrice Hadjadj, „Što je to obitelj? Slijedom transcendencije u gaćama i drugih ultraseksističkih pogleda“ (Kršćanska sadašnjost, 2020.), 192 str.

Kršćanska sadašnjost objavila je u srpnju 2020. novu knjigu suvremenoga esejista i filozofa Fabricea Hadjadja „Što je to obitelj?“, intrigantnoga podnaslova „Slijedom transcendencije u gaćama i drugih ultraseksističkih pogleda“. Fabrice Hadjadj (Nanterre, 1971.) jedan je od istaknutih esejista današnjice. Podrijetlom Židov, od 1998. godine preobraćenik je na katoličanstvo. U hrvatskom prijevodu još je nekoliko njegovih knjiga u izdanju Kršćanske sadašnjosti: „Dubina spolova. Mistika tijela“ (2011.), „Vjera zlih duhova ili ateizam koji je premašen“ (2013.), „Raj na vratima. Ogled o radosti koja uznemiruje“ (2015.), „Kad se sve tako ima raspasti. Razmišljanja o svršetku kulture i moderniteta“ (2019.), a svima je zajednički osobit Hadjadjov stil prožet igrom riječima, kalamburama, ali i finom ironijom.

Paul Ginsborg, „Family Politics: Domestic Life, Devastation and Survival, 1900-1950“ (New Haven – London: Yale University Press, 2014.), XVIII + 553 str.

Uobičajeni pogled na obitelj kao temeljnu jedinicu ljudskih društava ima neobično malen odjek u humanističkim znanostima, a osobito povijesnoj znanosti, koja je, uz nekoliko časnih iznimaka, vrlo malo prostora davala povijesti obitelji i obiteljskih politika. Knjiga Paula Ginsborga „Family Politics: Domestic Life, Devastation and Survival“ nastala je upravo s namjerom da tu nepravdu ispravi. Paul Ginsborg britanski je povjesničar židovskoga podrijetla koji je veći dio svojega života proveo kao profesor na talijanskim sveučilištima, a stručnjak je za suvremenu povijest Italije.