Recenzije i prikazi

Bože Skoko: Država kao brend: Upravljanje nacionalnim identitetom, Matica hrvatska, Zagreb 2011.

 

Autor: Krešimir Džoić


            Država kao brend prerađena je doktorska disertacija iz 2008. godine, hrvatskog politologa Bože Skoke izdana u nakladi Matice hrvatske 2011. U pet poglavlja na 245 stranica autor je obradio svoju misao vodilju, a to je „kako redefinirati nacionalni, to jest državni identitet u iznimno kompetitivnom globaliziranom svijetu“. U analizi ću se usmjeriti na dijelove koje smatram korisnijima.

Na samom se početku postavlja pitanje koliko veze ima knjiga koja se bavi marketingom i imidžom države s nacionalnim identitetom. Nisu li marketing i imidž dva pojma koja neodoljivo asociraju na konzumerizam, a posredno i globalizam koji nemilice uništavaju tradicionalne vrijednosti i uvode nove hibridne? Kako bih pojasnio, navodim citat iz knjige: „Imidž i nacionalni identitet su prihvaćeni, ali brand nas pogađa u srce. Da sam umjesto riječi brand i drugih korporacijskih izraza (…), koristio riječi kao što su identitet, nacionalni imidž (…), ni jedna obrazovana osoba ne bi ni trepnula.  (…) Nacije kao što su Španjolska i Australija , čija se  stvarnost promijenila,  vrlo pažljivo i namjerno prilagođavaju tehnike koje u marketingu koriste samo (…) kako bi si pomogle projicirati novo, preuređeno ili na neki način promijenjeno viđenje samih sebe.“

Kao što je vidljivo iz podnaslova, knjiga je vrlo aktualna, osobito zbog nekoliko razloga koje ću pokušati pobliže objasniti u daljnjem tekstu. U modernom je svijetu vrlo iracionalno očekivati zatvaranje jedne kulture, a time i nacije unutar svojih granica. Zbog međuovisnosti velikoga broja država potrebno je promisliti u kojem smjeru odvesti koncept nacije – države, odnosno kako odgovoriti suvremenim izazovima. „Japanci dvoume oko toga čine li ih njihov zemljopisni položaj, povijest i kultura Azijcima, (…) ili su po vrijednostima Zapadnjaci?“

Više...

„72 dana“: mitski svijet onkraj granice (elementi u izgradnji mitskog identiteta)

 

Autor: Tomislav Kvaternik, profesor povijesti i pedagogije

 

Film „72 dana“ prvi je dugometražni igrani film redatelja Danila Šerbedžije, autora dotad poznatog po nagrađivanim kratkometražnim dokumentarnim i igranim ostvarenjima te angažmanom na snimanju tada popularne humoristične serije „Luda kuća“ − projektu koji mu je omogućio stjecanje dostatnog redateljskog iskustva u osmišljavanju i plasmanu tematski lakohumornih sadržaja namijenjenih najširoj publici, neopterećenoj izostankom viših kreativnih potencijala u njihovu ostvarenju. Inače sin Rade Šerbedžije, poznatoga filmskoga, kazališnoga i televizijskoga glumca s prostora bivše Jugoslavije koji je solidnu karijeru ostvario u međunarodnim koprodukcijama i angažmanom u brojnim holivudskim projektima u kojima je tumačio uglavnom tipizirane karakterne uloge, Danilo je zarana bio u prilici upoznati se s osobitostima glumačkog poziva da bi se kasnije profesionalno ostvario kao redatelj, stekavši obrazovanje kao američki student filmske režije čiji je mentor bio Rajko Grlić. Prema izjavama koje je davao tijekom promocije samoga filma, ideju za film dobio je još daleke 1989. godine kada je kao ročnik JNA služio vojni rok u Mariboru. Tada je u obliku anegdote čuo kako priču pripovijeda njegov crnogorski kolega. Priliku da iz nje osmisli svoju priču i pretoči je u scenarij i film dobio je punih dvadeset godina kasnije, prilagodivši je vremenskim i prostornim okolnostima nastanka, odnosno smjestivši je u prostor današnje Like, više od desetljeća nakon završetka Domovinskoga rata. Sve gore navedeno važno je za shvaćanje konteksta nastanka i kulturoloških referenci koje proizlaze iz filma.

Više...

Ivan Mladenović, mag. kiparstva                           

 

Stanka Vraza 6, 42 000 Varaždin

mob: 097 799 1890

e – mail: imladenovic27@gmail.com

Životopis

 

- 1989. rođen u Varaždinu

- 2008. maturirao grafički dizajn na Drugoj gimnaziji  u Varaždinu

- 2010. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer: kiparstvo. 

- 2011. – 2014. član Likovne udruge u Varaždinu

- 2015. završio kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Slavomira Drinkovića te stekao zvanje magistar kiparstva 

- 2015. član HDLU-a Varaždin

 

Autor je nekoliko javnih skulptura i nagrada:

Više...

Prikaz knjige: Feliks Koneczny – „Raznolikost civilizacija“

 

Autor: Marko Raič, bacc. hist.

 

            Znanstveno istraživanje geneze, razvitka i propasti pojedinih civilizacija te pokušaji njihove klasifikacije i sistematizacije bili su u fokusu politologa, povjesničara i sociologa XX. stoljeća. Uz najpoznatije poput „Propast zapada“ (pisano 1918. ‒ 1922.) Oswalda Spenglera, „Studija povijesti“ (1934.  ‒ 1961. u 12 svezaka) Arnolda J. Toynbeeja te „Sukob civilizacija“ (1997.) Samuela P. Huntingtona kao vrlo sustavno, metodički razrađeno i samim time značajno valja uvrstiti i knjigu „Raznolikost civilizacija“, utjecajnoga poljskoga autora Feliksa Konecznog, utemeljitelja discipline znanosti o civilizacijama. Knjigu je s poljskoga na hrvatski preveo Antonio Akmadža, a nakladnik je Udruga Repressija. Službeno je predstavljena u velikoj dvorani Matice hrvatske u travnju ove godine.

Autor je na djelu radio od 1917. do 1934. godine, potaknut, kako sam kaže, poljskim odnosom prema Europi i vrijednosti vlastite civilizacije. Smatrao se ponosnim djetetom poljske kulture koja je dio latinske civilizacije. Većinu toga vremena proveo je u gradu Vilniusu. Razlog velikog nerazmjera između opsega djela i vremena njegova pisanja leži u tome što je autor prema vlastitom uvjerenju smatrao da povjesničar svoja istraživanja mora temeljiti na dužem razdoblju te što sustavnijem metodičkom pristupu. Onaj tko se ograničava na jedan odsječak i brza ‒ izlaže se pogrješkama, smatra autor. Knjiga je na engleski jezik prevedena 1962. godine s uvodnom riječi prof. Antona Hilckmana i predgovorom Arnolda Josepha Toynbeea.

Više...

Prikaz knjige Kazimira Katalinića „Od poraza do pobjede: Povijest hrvatske političke emigracije 1945. ‒ 1990.“ (sv. I., II., III., Naklada Trpimir, Zagreb, 2017. i 2018.)

 

Autor: Marko Paradžik

             Autor triju svezaka i budućega četvrtoga, posljednjega sveska knjige naslova „Od poraza do pobjede: Povijest hrvatske političke emigracije 1945.  ‒ 1990.“, Kazimir Katalinić, rođen je 4. ožujka u Sušaku. Godine 1945. otišao je u političku emigraciju u Italiju, zatim 1948. u Argentinu gdje je 1960. diplomirao kemiju i od 1958. djelovao kao tajnik Hrvatske republikanske strane te sudjelovao u radu Hrvatskog narodnog vijeća (1974. delegat, 1977. tajnik, 1982. predsjednik nadzornoga odbora). Devedesetih se godina vratio u Hrvatsku da bi se potom, kao i njegov sada pokojni kolega dr. Ivo Korsky, vratio u Argentinu. Uređivao je časopis „Republika Hrvatska“, a objavio knjige „Organizacijski priručnik HRS-a“ (Buenos Aires, 1974., Sydney 1974.), „Argumenti: NDH, BiH, Bleiburg i genocid“ (Buenos Aires – Zagreb, 1993., 1994.) te „Rađanje države: NDH, Tito, Hrvatsko proljeće i 1991.“ (Buenos Aires – Zagreb, 1994.,1995.). U tri je izdanja priredio i izbor članaka prvoga predsjednika Hrvatske republikanske stranke Ivana Oršanića pod naslovom „Vizija slobode“ (Buenos Aires, 1979., Chicago i 1990. i Dortmund).

Više...

Dekonstrukcija Kronosa

 

Ante Brešić pl. Mikulić (Comes), doctorandus hist. art, mag. art.

Pregled likovnog ciklusa

Dekonstrukcija Kronosa

Životopis

Ante Brešić pl. Mikulić (Comes) rođen je 1987. u Zagrebu. Školu primijenjene umjetnosti i dizajna završio je 2006. kao slikarski dizajner. Godine 2010. upisao je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, slikarski odsjek, a 2014. završio je preddiplomski sveučilišni studij slikarstva u klasi redovitoga profesora Igora Rončevića. Diplomski sveučilišni studij slikarstva u klasi red. prof. art. Duje Jurića završio je 2016., stekavši naslov magistra slikarstva. Od 2017. doktorand je modula povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu pod mentorstvom prof. dr. sc. Vedrana Barbarića. Također stvara pod umjetničkim i autorskim nazivom Comes, latinskim nazivom naslova iz obiteljske prošlosti. Izlagao je na više likovnih izložbi i radionica, među kojima ističe samostalnu izložbu „Dekonzervacija 1914.“ u Sarajevu 2014., koja zbog blizine mjesta i samoga dana otvaranja na stogodišnjicu sarajevskoga atentata predstavljala svojevrstan site specific, kao i „Ilegalna izložba Split 2017.“, koja je zanimljiva kao spoj konceptualne umjetnosti, site specifica i klasične likovne izložbe u kojoj su predstavljeni dotadašnji radovi. Suradnik je interdisciplinarnoga časopisa „Obnova“ u kojem uređuje odsjek za kulturu i umjetnost te vodi zbirku umjetnina i galerijsku aktivnost udruge. Član je i heraldičar Hrvatskog kraljevskog vijeća (HKRV) od 2014. i Matice hrvatske (MH) od 2015. Njegov rad „Novembarska događanja i SHS“ komisija ALU uvrstila je među najbolje studentske radove 2012./2013. akademske godine. Uz suvremene i tradicionalne slikarske tehnike bavi se heraldikom, veksilologijom, scenografijom i tehnikama slikarstva na staklu. Uz likovnu umjetnost piše znanstvene i stručne članke te održava različita predavanja vezana uz problematiku i teme iz područja povijesti umjetnosti, suvremene umjetnosti, povijesti, kulturologije, ideologije, geopolitike, medievistike, heraldike i veksilologije. Živi i stvara na relaciji Zagreb ‒ Split.

Više...

David P. Goldman, HOW CIVILIZATIONS DIE (AND WHY ISLAM IS DYING, TOO) Regnery Publishing, Inc., 2011.

 

Autor: Bojan Lujak

 

Zadnjih smo mjeseci neprestano bombardirani vijestima o nemirima od Tunisa do Pakistana. Libija je u građanskom ratu, Egipat se još nije stabilizirao nakon revolucije i kontrarevolucije, sukob Hamasa i Izraela ostavio je Gazu u ruševinama, Libanon i dalje, u Siriji i Iraku, mjestima preklapanja interesa Turske, Irana, Saudijske Arabije i Katara bijesni sektaški rat s donedavno nezamislivim zvjerstvima, Islamabad je pod opsadom prosvjednika. U takvoj situaciji možda vrijedi promotriti i drugačiju analizu od one koja nam se najčešće nudi na stranicama novina i televizijskim ekranima Takvu nam analizu daje David P. Goldman u svojoj knjizi „How Civilizations Die (And Why Islam is Dying, Too)“.

Najpoznatiji pod svojim pseudonimom „Spengler“, pod kojim piše kolumnu na internetskoj stranici Asian Timesa, ovaj američki Židov s doktoratima iz ekonomije, klasične glazbe i njemačkoga jezika na inovativan i često duhovit način iznosi svoja predviđanja, povezujući teme poput ekonomije, politike, religije, teologije, demografije, klasične glazbe, povijesti i književnosti. Rođen u obitelji sekularnih američkih Židova, u mladosti je bio ateist i gorljivi ljevičar[1]. Promjena dolazi uz pomoć Normana A. Baileya koji ga nagovara da se uključi u rad Reganove administracije: „Moje političko obrazovanje počelo je u njegovu brlogu u staroj zgradi Izvršnog ureda predsjednika kada mi je objasnio da će SAD uništiti Sovjetsko Carstvo do kraja osamdesetih. Mislio sam da je opasni luđak i odmah mu se pridružio.“[2] Svoju karijeru u financijama gradio je radeći na odgovornim poslovima u Bear Stearnsu, Credit Suisseuiu Bank of America. Pored kolumne u Asia Timesu kontribuira i u radu magazina The Tablet, Forbes (1994. − 2001.), First Things (gdje je bio i urednik), suradnik je Gatestone Instituta te piše i na stranicama PJMEDIA.

Više...

DVA ZNANSTVENA ZBORNIKA O DOMOVINSKOM RATU

 

Autor: Davor Dijanović

Nedavno su iz tiska u nakladi Sveučilišta u Zadru izišla dva znanstvena zbornika o obrambeno-oslobodilačkom Domovinskom ratu. Prvi nosi naslov „Semiologija obrambenoga Domovinskog rata“, a obuhvaća šest znanstvenih radova nastalih kao rezultat proširenih izlaganja na znanstveno-stručnom skupu „Semiologija obrambenoga Domovinskog rata“ u prosincu 2013. godine. Drugi zbornik rezultat je znanstveno-stručnoga skupa „Vojno-geografski aspekti obrambenoga Domovinskog rata“ održanog u ožujku 2014., a obuhvaća četiri znanstvena priloga. I jedan i drugi zbornik uredio je mladi geograf i povjesničar Marin Sabolović, autor knjige „Odoroslovlje hrvatskih oružanih formacija 1990. – 1996.“.

Zbornik „Semiologija obrambenoga Domovinskog rata“ obrađuje semiološki aspekt Domovinskoga rata. Semiologija je znanstvena disciplina koja proučava simbole i njihova značenja ulazeći u mnoga područja, od medicine i filozofije do jezikoslovlja i jezika simbola poput znakovlja, odora, heraldičkih, filatelističkih, falerističkih i veksikoloških elemenata (str. 9.). Dr. sc. pukovnik Željko Heimer, predsjednik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva, svojim je znanstvenim savjetima pomogao boljem uređenju ovoga zbornika, nastaloga kao rezultat inicijative skupine studenata Sveučilišta u Zadru, a recenzirali su ga dr. sc. Dubravka Peić Čaldarović i dr. sc. Tijana Trako Poljak.

Više...

Mata CROata

 

Autor: Mate Turić, magistar kiparstva i profesor likovne kulture

ŽIVOTOPIS

Svoje likovno školovanje započinje u klesarskoj školi na Braču, koju završava u zvanju klesarskog tehničara. Studira na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, te završetkom stječe akademski naslov magistra kiparstva i profesor likovne kulture. U svom likovnom radu u stalnoj je pratnji kritičarke Branke Hlevnjak, koja ga je i osobno javno proglasila mladim umjetnikom 2015. godine u Hrvatskoj. Ostvario je 29 samostalnih izložbi u kamenu, najčešće izlaže kamene jedrenjake. Artists On Globe mu dodjeluje nagradu za najboljeg mladog umjetnika u Hrvatskoj za 2015. godinu.

Više...

„PARALELNI SVJETOVI“

 

Autorica: Edita Ercegović, mag. art.

 

    U seriji radova „Paralelni svjetovi“ bavim se iluzijom beskonačnog prostora koristeći ogledala. Svijet koji poznajemo je trodimenzionalan, čini samo prostor (širina − dužina − visina), dok prostor s četvrtom dimenzijom (vrijeme) tvori tkivo svemira pa se javlja  mnoštvo novih dimenzija i novih mogućnosti. U radu je prostor prikazan kao kocka, a vrijeme i dimenzije kao odbljesci u ogledalima, tj. simuliraju sjenu četvrte dimenzije u trodimenzionalnom prikazu te njihovi međusobni odrazi u ogledalima unutar kocke daju beskonačnost istog prostora, ponavljanje i niz iste slike, istog odraza.

    Svijet oko nas je trodimenzionalan te sa svemirom čini četvrtu dimenziju − vrijeme, dok je treća dimenzija samo prostor (širina − dužina − visina).  Kada se te tri dimenzije spoje s vremenom dobiva se mnoštvo novih dimenzija i novih mogućnosti. Vrijeme kao dimenzija nije opipljivo.

    Pokušavajući tu četvrtu dimenziju (kroz ostalih devet ili više) prikazati kao odbljeske među prostorima koji su nam opipljivi, dočarane su i ostale dimenzije koje nisu opipljive. S obzirom na to da je matematički prikaz vremena, tj. četvrte dimenzije, kocka u kocki kao beskonačni prostor na šest strana, ona ulazi sama u sebe i obrnuto te predstavlja uglavnom beskonačno kruženje unutar same sebe, dok je i vanjska osnova kocka. Unutar kocke prikazuje se pokretno na stabilan način, tj. kroz statičnost se vizualizira vrijeme u više dimenzija. Međusobni odrazi u ogledalima unutar kocke označavaju beskonačnost istog prostora, ponavljanje i niz iste slike, istog odraza. 

Više...

Smiljana Rendić: Primjer neustrašivosti u borbi za hrvatski nacionalni, vjerski i kulturni identitet

 

Autor: Davor Dijanović

Smiljana Rendić, Katolički identitet i hrvatski preporod. Rasprave, kritike, izvještaji, Glas Koncila, Zagreb, 2012.

            U nakladi Glasa Koncila (biblioteka Hrvatska katolička baština 20. stoljeća) 2012. godine objavljena je knjiga Katolički identitet i hrvatski preporod. Rasprave, kritike, izvještaji Smiljane Rendić, novinarke, vatikanistice, kritičarke, prevoditeljice, polemičarke, judaistkinje i dugogodišnje suradnice Glasa Koncila. Riječ je o važnoj knjizi koja predstavlja rad osobe koja se bez ikakve dvojbe može smatrati prvakinjom katoličkoga novinarstva u Hrvatskoj.

Knjiga je podijeljena na pet dijelova koji nose sljedeće naslove: I. Ja govorim Hrvatski, II. Drugi vatikanski koncil, život Crkve, III. Kakvi smo mi, takva su vremena, IV. Židovi i kršćani, V. Ime Hrvatâ u knjizi života. Knjigu je uredio i uvodnom studijom popratio Vlado Čutura. Pogovor knjizi potpisuje glavni urednik Glasa Koncila, Ivan Miklenić, a u prilogu je dodan kratki životopis Smiljane Rendić, bibliografija i literatura.

Životopis

Smiljana Rendić rođena je 2. kolovoza 1926. u Splitu, od oca Marka i majke Ivanice Rusinović. Od 1933. do 1940. pohađala je osnovnu školu i gimnaziju u Splitu. U ranoj je mladosti stupila u katolički pokret Domagoj, što je u bitnome odredilo njezine kasnije vjerničke i nacionalne stavove jer je ime Domagoj za mlade tada značilo čitav program, kako u narodnom državno-pravnom, tako i u vjerskom i kulturnom životu Hrvatske. Otac joj je bio radićevac, tako da je još od malih nogu bila politički usmjeravana. Godine 1948. komunističke su vlasti oduzele obitelji Rendić imovinu, a Smiljana i majka izbačene su iz stana. Naredne tri godine žive u jednoj sobi u podstanarstvu u Splitu.

Više...

Markus Willinger, Generation Identity: A Declaration of War Against the '68ers, Arktos, London, 2013.

 

Autor: Leo Marić, magistar povijesti 

Političkoj desnici u Europi često se prigovara zastarjela retorika, izostanak originalnih zamisli, pretjerana vezanost uz prošlost… Bilo da je riječ o parlamentarnim strankama, intelektualnim think-tankovima ili prosvjednim pokretima, poruka političke desnice u 21. stoljeću pokazala se nedovoljno suvremenom kako bi privukla nove ljude. Knjiga Markusa Willingera predstavlja nam jednu drugačiju desnicu.

Generation Identity: A Declaration of War Against the '68ers (hrv. Naraštaj identiteta: Objava rata šezdesetosmašima) knjiga je mladog austrijskog autora Markusa Willingera (1992.), studenta političkih znanosti na Sveučilištu u Stuttgartu i dugogodišnjeg aktivista identitarijanskog pokreta. Prvo njemačko izdanje knjige objavila je nakladnička kuća Arktos sa sjedištem u Londonu, a zbog zanimanja koje je knjiga izazvala u europskim novodesnim krugovima uslijedila su i izdanja na drugim jezicima: engleskom, francuskom, talijanskom…[1] Ova nevelika knjižica od jedva stotinjak stranica pisana je u obliku političkoga manifesta. Kratkim poglavljima i upečatljivim rečenicama autor čitateljstvu predstavlja kritiku političke baštine naraštaja šezdesetosmaša te viziju Europe u (bliskoj) budućnosti. Vizualni dojam i stil pisanja jasno daju do znanja da je djelo prvenstveno namijenjeno mlađem naraštaju koji je istaknut i u naslovu – naraštaju identiteta. Predgovor je napisao Philippe Vardon, jedan od čelnih ljudi francuskoga identitarijanskog pokreta[2], a John B. Morgan iz Arktosa potpisuje se kao urednik knjige.

Više...



© Udruga Obnova 2021. All Rights Reserved.

Ova stranica koristi kolačiće (Cookies) radi pune funkcionalnosti i boljeg korisničkog iskustva. Više o kolačićima: Izjava o privatnosti.

Nastavkom pregledavanja suglasni ste s uporabom kolačića.