Recenzije i prikazi

Ivan Pepić: Prikaz knjige Miroslava Tuđmana "Haški krivolov – Analiza dokaza o ciljevima zajedničkoga zločinačkoga pothvata u predmetu IT-04-74"

 

Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2019., 511 str.

I.

Proteklih godina u javnom i akademskom svijetu iznesene su negativne ocjene o ulozi hrvatskoga vojnoga i političkoga vrha tijekom rata u Bosni i Hercegovini (BiH) 1992. – 1995. Tomu najviše doprinose pogrješne interpretacije uzroka sukoba između Hrvata i Bošnjaka 1993. – 1994. godine. Značajan broj interpretacija uzroka toga sukoba temelji se na nikad dokazanim teorijama urote, poput one o „podjeli Bosne“ između Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića u Karađorđevu 1991. godine, ili granicama na salveti Paddyja Ashdowna.[1] Takav pristup doprinio je izjednačavanju politika Hrvatske i Srbije 1990-ih, stvaranju definicija o „poljskom scenariju“ za BiH[2] i pojednostavljenim interpretacijama pojedinih inozemnih povjesničara i stručnjaka za međunarodne odnose.[3] Međutim, svakom imalo ozbiljnijem istraživaču jasno je da korijene toga sukoba nije moguće razumjeti zanemarivanjem ključnih činjenica, poput bilateralnih sporazuma između Republike Hrvatske i tadašnje Republike Bosne i Hercegovine, političkih ciljeva aktera, vojnoga i demografskoga stanja na terenu prije početka bošnjačko-hrvatskoga sukoba te ishoda mirovnih sporazuma međunarodne zajednice od 1992. do 1995. godine.

Više...

Leo Marić: Jan de Graaf, Socialism across the Iron Curtain

Socialist Parties in East and West and the Reconstruction of Europe after 1945

(Cambridge: Cambridge University Press, 2019.), xii + 320 str. 

Ugledni sveučilišni nakladnik Cambridge University Press objavio je početkom 2019. knjigu mladoga nizozemskoga povjesničara Jana de Graafa, Socialism across the Iron Curtain: Socialist Parties in East and West and the Reconstruction of Europe after 1945. Riječ je poredbenoj povijesti četiriju socijalističkih stranaka u burnom razdoblju nakon Drugoga svjetskoga rata: Francuske sekcije Radničke internacionale (Section française de l’Internationale ouvrierè, SFIO), Talijanske socijalističke stranke proleterskoga jedinstva (Partito Socialista Italiano di Unità Proletaria, PSIUP), Čehoslovačke socijaldemokratske stranke (Československá sociální demokracie, ČSSD) i Poljske socijalističke stranke (Polska Partia Socjalistyczna, PPS). Riječ je o strankama koje su tada bile glavne predstavnice socijalističke politike u svojim zemljama te, uz komunističke i katoličke stranke, igrale ključnu ulogu u prvim poslijeratnim vladama. 

Više...

Nera Meštrović: Urbano istraživanje

Komentar uz fotografije 13. broja Obnove
 
MaraskaUrbano istraživanje (engl. urban exploration) u Hrvatskoj je još uvijek bizaran, pomalo čudan i definitivno neočekivan odgovor na usputno dobačeno pitanje čime se baviš. Redovito popraćeno kratkom stankom, teško je složiti politički korektno objašnjenje za to zbunjeno lice koje želiš uvjeriti da nisi neka mutna persona, morbidni čudak ili u najboljem slučaju guska u magli na minskom polju. Što se i zna dogoditi no...kasnije. I tako krene kratak monolog o urbexu, hobiju ili pozivu kako kome, koji nije samo zavlačenje u one ružne napuštene zgrade gdje smo derali odjeću i dlanove kao klinci već totalno odraslo(!), ozbiljno, sustavno pristupanje predmetu istraživanja. S pravim voki-tokijima! Pravim kartama, kvalitetnim lampama i dobrim fotoaparatom. Ono što se s vremenom ne mijenja jest taj osjećaj. Tko god je ikada iskoraknuo sa civiliziranoga asfalta u koprive i drač kako bi virnuo u mrak sive ruševine zamotane u gusti bagrem, poznaje taj lagani adrenalinski zanos što napregne osjetila i prostruja tijelom. Za to žive urbani istraživači. Čak i nakon kompleksnijih, privlačnijih i opasnijih ekspedicija zaškiljit će na neuglednu brvnaru na koju se oko prosječnog prolaznika ne vrati dvaput. Predmeti toga neumornoga interesa vrlo su raznoliki, mogu to biti javne ustanove ili privatne građevine, lijepe stare vile i čak povijesno-arheološke lokacije, industrije i tvornice bilo kakvoga djelokruga, objekti i danas pečatirani nekim stupnjem vojne tajne. Jedini određujuć parametar cijele priče jest da se radi o napuštenome ili..barem djelomično napuštenome..objektu koji nije u organiziranoj upotrebi. Naša domovina ih na žalost ima dovoljno za jedan dug niz godina bavljenja ovom aktivnošću.

Više...

The Last Door: Pikselizirani svijet Lovecrafta i Lyncha

 

Autor: Dino Ljubić

Španjolska tvrtka „The Game Kitchen“ gotovo sigurno nije mogla ni zamisliti uspjeh koji danas uživa. Izdali su vrlo uspješnu „Metroidvania“ žanra videoigru zvanu „Blasphemous“, čiji je iznimno bogati, španjolskom gotikom te općenito kršćanskom teologijom nadahnuti svijet prožet užasom, patnjom i iskupljenjem, pokupio odlične kritike. Blasphemousov uspjeh postao je očit i prije same produkcije, tijekom „Kickstarter“ kampanje 2017. godine traženi iznos od 50 000 dolara probili su u nekoliko dana, na kraju prikupivši nevjerojatnih 333 000 dolara, čime su postali španjolska nacionalna senzacija. Kakav je samo kontrast s usporedbom incepcije njihovoga prvijenca „The Last Door“ deset godina unazad, kada su kroz mjesec dana Kickstarter kampanje, prikupili jedva 7000 dolara, nakon čega je izdana epizoda. Ja sam osobno bio jedan od 285 backera koji su donirali igru, te nastavio biti jedan od obožavatelja koji je sudjelovao s ekipom iz „The Game Kitchen“ u krojenju njihovoga remek-djela-u-nastajanju vlastitim doprinosima i sugestijama, te u dijeljenju stresne neizvjesnosti uzrokovane krpanjem s donacijama kako bi se na jedvite jade financirala sljedeća epizoda, što je postalo standardni obrazac sljedećih sedam epizoda izdanih u nešto više od šest godina.

Više...

PRIKAZ PREDSTAVE "POSLJEDNJA FREUDOVA SEANSA"

 

Autori: Janja Hrkač Paradžik, studentica prava, Marko Paradžik, mag. iur.

Posljednja Freudova seansa,  drama povijesne fikcije američkog dramskog pisca Mark St. Germaina, jedna je od najdugovječnijih predstava na newyorškim pozornicama gdje se s prekidima izvodi od 2009. godine sve do danas. Prošle je godine premijerno izvedena i u Hrvatskoj zahvaljujući Marku Torjancu, glumcu i redatelju, umjetničkom ravnatelju kazališta Planet Art u kojem se predstava izvodi. Režiser Posljednje Freudove seanse utjelovio je i lik Sigmunda Freuda, dok je C. S. Lewisa igrao izvrstan Franjo Dijak.

Sigmund Freud odrastao je u složenoj židovskoj obiteljskoj , a najranije djetinjstvo proveo je u Beču kao autsajder u većinskoj katoličkoj zajednici sve dok car Franjo Josip nije oslobodio austrijske židove i dao im ista prava. Beč je tada bio svjetsko središte za medicinu, a Freud se sa 17 godina kvalificirao za ulazak na bečko Sveučilište, jedno od najstarijih sveučilišta u srednjoj Europi.[1] Vrijedi istaknuti i da su svoje znanje na bečkom sveučilištu isklesali i naši Ruđer J. Bošković, Franjo Rotter, Ivan Meštrović, Dragutin Rakoš i drugi Hrvati.[2] 1887. godine Freud je oženio Marthu Bernays, a od njihovih šestero djece kći Anna, koju Freud rado spominje u predstavi, postat će jedna od njegovih najpoznatijih nasljednika. U svojoj trideset i devetoj godini započeo je vlastitu samoanalizu koju je provodio prvenstveno analizirajući svoje snove.

Više...

Esther Twieg

 

„To be“

(Biti)

Kroz svoju sam se umjetničku praksu bavila pitanjima koja su važna za mene samu. Identitet mene kao umjetnice temeljna je podloga moje likovne prakse. Pokret, proces, eksperimentiranje s materijalima i osjećaj za vrijeme, prostor i teoriju vidljivi su u mojem radu. Volim raditi s različitim konceptima stvarnosti i fikcije. Nakon što sam se upoznala sa semiotikom, iznova sam si postavljala pitanje: „Što je slika i što to znači?“ Promatrača želim povesti na putovanje kroz igranje sa sjenama, instalacijom i svjetlima.

Filozofi poput Descartesa i Platona predstavljaju ideje stvarnosti i misli također gledajući kroz prostor, energiju, metafiziku i kvantnu fiziku. Rene Descartes postavio je metodu poznatiju kao „metodološka skepsa“. On odbacuje sve istine svojih uvjerenja kako bi razlikovao ono što je istina. Upravo je to Descartesa usmjerilo prema poznatoj rečenici „Mislim, dakle jesam“ (Cogito ergo sum), što znači da je jedini način da se naše postojanje dokaže  sumnjati (misleći) u njega.

Gledajući Platonove misli o stvarnosti, njegova alegorija pećine sugerira da je ono što vidimo samo „sjena“ onoga što je stvarno. Stvorila sam skulpture koje su utemeljene na ideji da je energija posvuda, da smo svi sastavljeni od energije. Lijepa poetska konotacija jest da energija nije ni uništena ni stvorena. Ta je energija izmjenjiva u masu, a istinita kreativna inspiracija dolazi iz mrtvog prostora. Taj je prostor brod koji nastanjuju „Misli“, stvarnost, prostor, vrijeme i energija. Oni čine glavninu moga rada, renderirajući moje radove kao proces, baš kao i moje misli.

Više...

Razgovori svetaca - Matko Antolčić, magistar grafike

 

Rođen je 08. 06. 1988. godine u Bjelovaru. Osnovnoškolsko obrazovanje stekao je u Čazmi, a 2007. godine maturirao na Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, grafički odjel. Iste godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je 2013. godine diplomirao u klasi prof. Mirjane Vodopije. Od 2016. godine član je HDLU-a u Zagrebu. Živi i radi u Čazmi.

Izlagao je na samostalnim i skupnim izložbama od kojih izdvajamo:

samostalne:

2012. „Kolaži i grafike“, Kulturni centar, Heviz, Mađarska.

2013. „XIV“, Galerija Laudato, Zagreb.

2014. „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“, Muzej grada Trogira, Likovna   galerija Križevci, Galerija „Vinko Draganja OP“ Dominikanskog samostana u Splitu.

2014. „XIV“, Centar za kulturu, Gradski muzej Čazma.

2015. „Kolaži i grafike“, Galerija Nasta Rojc, Bjelovar.

2016. „XIV“, Gradski muzej Koprivnica.

2018. „Razgovori u vremenu“, Mala galerija, Gradski muzej Bjelovar.

Skupne:

2011. „Papa kao motiv u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti“, Muzej Mimara, Zagreb.

Više...

„Dekonzervacija 1914.“  -  Ante Brešić pl. Mikulić (Comes), mag. art. 

 

Izložbu su činile dvije povezane cjeline. Prva se sastojala od devetnaest slika Ante Brešića Mikulića pod nazivom „Dekonzervacija 1914.“, a druga od sedam likovnih radova Maje Orlovčić pod nazivom „Atmosfera nepoznatog“. Radovi su izlagani u razdoblju od 28. lipnja do 2. srpnja 2014. godine u galeriji Morića han, Sarači 77, Barščaršija, Sarajevo (BiH). Blizina izložbe mjestu atentata u Sarajevu i sam dan otvaranja čine izložbu svojevrsnim „site specific“ prostorom. Izložba je održana u autentičnom prostoru Morića hana, prosječni broj posjetitelja po danu iznosio je od 300 do 400 ljudi, većinom stranaca. Od značajnijih posjetitelja izdojiti se može glavna kustosica fotografije Imperial warmuseuma u Londonu Hilary Roberts i prof. dr. Aliye F. Mataraci iz Međunarodnog sveučilišta u Sarajevu.

Atentat na prijestolonasljednika i nadvojvodu Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju 28. lipnja 1914. godine u Sarajevu koji je izvršio atentator Gavrilo Princip iz Mlade Bosne uzet je kao povod za obračunavanje tadašnjih velesila u prvom uistinu svjetskom sukobu. Po broju zaraćenih strana, masovnoj industriji i broju poginulih predstavlja do tada najveću katarzu čovječanstva. Ishod samog rata vidljiv je u nastavku kroz još veći Drugi svjetski rat (1939. − 1945.), a same posljedice odražavaju se čak i danas u pojedinim dijelovima Europe. Nakon samog atentata i njegovih uzroka duboko povezanih u suprotnim viđenjima rješavanja južnoslavenskog pitanja kroz srpski iredentizam i K.u.K. trijalizam, ubrzo već tijekom rata dolazi do laganog zaborava koji rezultira time da u posljednje dvije godine rata većina vojnika niti ne zna za izvorni povod rata. U vrijeme 1920-ih godina taj se događaj ponovno oživljava te se uz njega postavljaju uzroci i razlozi koji su dirigirani željom i viđenjem pobjedničkih sila. U to vrijeme nestaje raniji mučenički prikaz Franje Ferdinanda i Sofije te se stvara kult herojstva i mučeništva oko skupine atentatora predvođenih djelom Gavrila Principa. Takvo se viđenje konzervira i službeno tumači sve do danas. Konzervacija (lat. conservatio, čuvanje, očuvanje, održanje).

Više...

RECENZIJA PREMIJERE KAZALIŠNE PREDSTAVE „GALICIJA“ IZVEDENE 9. LIPNJA 2014. U CENTRU ZA KULTURU TREŠNJEVKA 

 

Autori:  Marko Paradžik, mag. iur., Ante Brešić Mikulić, mag. art.

Prošlogodišnji svjetski festival književnosti koji se održao u Zagrebačkom kazalištu mladih u jednom je dijelu svoga programa posvetio pozornost Prvom svjetskom ratu pa je tako neizbježno u središtu pozornosti bio Miroslav Krleža, uz stidljivo doticanje velikana poput Ernsta Jüngera i Louis-Ferdinanda Celinea. Jedan od prisutnih govornika tribine na temu „Prvi svjetski rat i književnost“ ispričao je dirljivu anegdotu o  neostvarenoj ljubavi mladoga kadeta Krleže koji je tada stanovao na mjestu današnje Glazbene akademije i jedne Židovke kojoj je otac zabranio tu vezu. Daleko bi prikladnija tema tribine bila anegdota o Krležinom dezerterstvu i njegov bijeg u Srbiju gdje su ga skoro objesili pod sumnjom da je austrijski špijun.  S obzirom na to, bitno je spomenuti da je Krleža  krajem 1915. pozvan u vojsku i unovačen u 25. domobransku pukovniju, a u srpnju i kolovozu 1916. kao dio mase kanonenfutera nalazi se na galicijskoj fronti tijekom prve Brusilovljeve ofenzive gdje se Brusiljevu suprotstavio Svetozar Borojević. 

Više...

Razmišljanja o vrhovima – ono najbolje s duhovnih visina „Trećeg Rima“ J. Evole − prikaz prijevoda knjige Juliusa Evole „Razmišljanje o vrhovima"

 

Autor: Šimun Uremović, mag. komunikologije

 

Neosporno je da se tradicionalistički autori u vremenu suvremene političke krize iznova pojavljuju u središtu političke arene. Postoje različite „tradicije“ (u pojmovniku kakvog nema u R. Guénona) koje se natječu u bitci za postmodernu: lijeve – unionističke i nadnacionalno usmjerene direktive s jedne strane te s druge strane suverenističke direktive s predznakom protekcionističke političke (desne) opcije u gospodarskom smislu. Već se iz same analize političkoga diskursa može zapaziti da kod nas prevladava nerazumijevanje pojmova i podijeljenost, kako na stranačkoj razini tako i na razini nestabilnosti političkoga sustava općenito. Upravo zato dolazi do nastanka novih ekstremističko usmjerenih frakcija ili čak posve novih antidemokratskih stranaka. U razdoblju političkoga pluralizma mogli bismo se s J. Evolom zapitati može li ozbiljna politička opcija biti nedemokratska, odnosno u postmodernom smislu drevni „imperijalni impuls“ kakav nalazimo u Evolinim najistančanijim „Razmišljanjima o vrhovima“? U toj se knjizi Evola opisuje kao imperijalist, ali u smislu duhovnoga ostvarenja „Trećeg Rima“ kakav bi objedinio najbolje iz različitih nacionalnih povijesti, doista vrijednih našeg razumijevanja („osvajanja“), pozornosti i promišljanja. Sami duhovni vrhunci zapravo ovdje predstavljaju vrhunce ljudskoga duha na granici mogućeg i nemogućeg, odakle se proteže pogled na različite krajeva jednog te istog imperija: 

Više...

Antonija Sakoman − prikaz radova iz likovne umjetnosti

 

Životopis

Antonija Sakoman rođena je 29. travnja 1988. godine u Zagrebu. Hotelijersko turističku školu u Zagrebu završila je 2006. godine, nakon čega 2009. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti, smjer slikarstvo. Prvostupničku razinu završava 2014. godine (bacc. art.) nakon čega upisuje magisterij te je sada apsolventica slikarstva. 

Skupne izložbe

2015. „Neki studenti ALU“, Pikto galerija, Zagreb

2015. „Bienalle Akvarela“, Zaprešić

2015. „Međunarodna izložba Minijatura“, Zaprešić

2015. „Pasionska baština“, Galerija Kristofor Stanković, Zagreb

2015. „Dan žena“, Europski dom, Zagreb

2015. „Noć muzeja“, Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb

2015. „Arti party“, Oris – kuća arhitekture, Zagreb

 

Naziv rada: „Bez naslova“

Tehnika: Akrilik na platnu

Dimenzije: 150 cm x 100 cm

Više...

RECENZIJA KNJIGE – DAVOR MARIJAN: „DOMOVINSKI RAT“

 

Autor: Dominik Andreić

 

Domovinski rat jedna je od „vrućih“ tema u domaćoj historiografiji. Zbog maloga vremenskoga odmaka od današnjice ta je tema slabo obrađena, često je politizirana i puna emotivnih naboja koji ograničavaju javni diskurs. Autor Davor Marijan povjesničar je s izdanih gotovo pedeset radova i publikacija na području povijesti Domovinskoga rata i ratnih devedesetih, što ga čini jednim od najrelevantnijih znanstvenika za problematiku knjige.[1] Marijan donosi detaljan kronološki pregled Domovinskoga rata s obrađenim bitkama te, gdje je potrebno, kontekstualiziranim političkim zbivanjima. Prema riječima autora, u knjizi je ukomponiran sav njegov dotadašnji rad, a knjiga je počela nastajati više od deset godina prije konačnoga objavljivanja.[2] Knjiga je izdana u nakladništvu Despot Infinitusa koji izdaje historiografske knjige domaće i svjetske te pretežito vojne tematike i nezaobilaznoga Hrvatskoga instituta za povijest čiji su projekti i istraživanja rezultirali ovom knjigom.

Autor Davor Marijan rođen je u mjestu Priluka pokraj Livna u današnjoj Bosni i Hercegovini. U Livnu je završio osnovnu i srednju školu, a na studij odlazi u Zagreb na Filozofski fakultet gdje završava dvopredmetni studij povijesti i arheologije. Godine 2005. magistrirao je s temom „Ustaške vojne postrojbe 1941. ‒ 1945.“, a 2006. doktorirao je s temom „Jugoslavenska narodna armija i raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1987. ‒ 1992. godine“. Od 2001. radi na projektu Hrvatskoga instituta za povijest „Stvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat 1991. ‒ 1995. ‒ 1998.“. Glavni predmet istraživanja mu je vojna povijest Hrvatske i Jugoslavije u 20. stoljeću.[3] Među autorovih pedesetak radova i publikacija s područja povijesti Domovinskoga rata i ratnih devedesetih nalazi se i dvanaest autorskih knjiga i monografija od kojih je važno spomenuti: „Hrvatska 1989. ‒ 1992.: rađanje države“, „Obrana i pad Vukovara“, „Slom Titove armije: JNA i raspad Jugoslavije 1987. ‒ 1992.“, „Bitka za Vukovar“, „Smrt oklopne brigade“, „Oluja“ te nedavno izdana „Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994.“[4] U prikazanoj knjizi predstavlja svoja dosadašnja istraživanja i teze iznesene u prethodno izdanim knjigama i radovima i spaja u kompaktnu cjelinu.

Više...



© Udruga Obnova 2021. All Rights Reserved.

Ova stranica koristi kolačiće (Cookies) radi pune funkcionalnosti i boljeg korisničkog iskustva. Više o kolačićima: Izjava o privatnosti.

Nastavkom pregledavanja suglasni ste s uporabom kolačića.