Sažetak: Članak donosi osvrt o snalaženju državnih organa u kriznim situacijama tijekom 2020. godine u RH, s posebnim naglaskom na komunikaciju prema građanima.

Ključne riječi: država, kriza, potres, komunikacija

Abstract: The article is examination of governmental response to crisis during the year 2020 in Croatia, with special attention given to communication toward citizens.

Keywords: state, crisis, earthquake, communication

 

1.    Uvod

Stara poslovica kaže kako nesreća nikada ne dolazi sama.

Godine 2020. svijet je pogodila pandemija virusa COVID-19, prva pandemija globalnih razmjera još od Španjolske gripe 1919. godine. Simptomi zaraze uključivali su  respiratorne poteškoće zbog kojih bi neki od oboljelih bez pomoći respiratora, vrlo brzo i bolno umirali.

Države su reagirale uvođenjem mjera izolacije, što je imalo značajnog utjecaja na ekonomiju, remeteći lokalna gospodarstva i globalnu trgovinu.

Prva osoba oboljela od virusa COVID-19 u Hrvatskoj  evidentirana je 25. veljače 2020. a do kraja te godine od virusa je oboljelo preko 210 tisuća ljudi, od kojih je preko 4.000 umrlo.^[1]

Te iste godine područje središnje Hrvatske pogađaju dva jaka potresa: potres u Zagrebu 22. ožujka, snage u rangu onog iz 1880. i potres u Petrinji, Sisku i Glini 28. i 29. prosinca, snage usporedive s potresom koji je pogodio Pokuplje 1909. godine.^[2] )

Namjera je ovog članka jutvrditi kako je Republika Hrvatska reagirala na krizne situacije u 2020. godini.

2.    Kriza

Izvanredna stanja poput pandemija i potresa nazivamo krizama. Riječ kriza potječe iz grčkog jezika, a označava promjenu, lučenje, odluku koju tek treba donijeti. Svojstvo krize je očekivana promjena stanja koje ugrožava stabilnost.^[3] Općenito, kriza označava prolazno stanje neugodnosti i teškoća, diskontinuitet u odvijanju procesa i kritični trenutak kada je potrebno sagledati sve pretpostavke, hipoteze, predviđanja i intenzivno ocijeniti kriznu situaciju.^[4]

S krizom se suočavaju svi biološki, društveni, ekonomski i misaoni sistemi. Kriza ukazuje na rizik, prijetnju, neizvjesnost, ali ona donosi i priliku za poboljšanje sistema ili izgradnju novog sistema, koji bi bio otporniji na promijenjene okolnosti.

Intervencijom, država provodi aktivnosti usmjerene prema ovladavanju krizne situacije, (tzv. krizni menadžment) ili aktivnosti usmjerene na sprječavanje nastanka krize (tzv. anticipativni krizni menadžment).

Za uspješno ovladavanje i rješavanje krize, osobito je važan proces informiranja i komunikacije.^[5]

3.    Legitimnost intervencije države u gospodarstvo

Moderna država je  politička jzajednica ljudi organizirana na omeđenom teritoriju, koja predstavlja te ljude i omogućava im određena prava.^[6] Bitna obilježja moderne države su suverenitet i legitimitet.      
Suverenitet predstavlja monopol nad uporabom sile. Legitimitet predstavlja prihvaćanje monopola nad silom od strane naroda. Kako bi postigle legitimitet, države narodu omogućuju prava. Legitimitet moderne nacionalne države proizlazi iz zaštite i boljitka titularne etničke zajednice – političkog naroda, odnosno nacije.

Brojne ekonomske škole (skupine ekonomista) razlikuju se prema stavu o ulozi države u ekonomiji.
Čikaška škola polazi od pretpostavke kako je državna regulacija ekonomije štetna jer država svojom intervencijom stvara više štete od tržišnih neuspjeha, što rezultira stanjem manjeg blagostanja od onog kojeg bi bilo ostvareno u slobodnoj interakciji među sudionicima na tržištu i stoga Čikaška škola zagovara minimalnu državnu intervenciju u ekonomiju.^[7] Najpoznatiji predstavnik je Milton Friedman, koji smatra kako je zadaća države provođenje zakona i rješavanje sporova, pružanje podrške razvoju tržišta i suprotstavljanje tehnološkim monopolima te nadopunjavanje privatne pomoći u zaštiti neodgovornih članova društva (djece ili odraslih). ^[8]

Austrijska škola poznata je po radikalnijem stavu protiv državnog uplitanja u ekonomiju, smatrajući kako je svako državno uplitanje u gospodarstvo korisno samo pojedinim interesno-utjecajnim društvenim skupinama, a na štetu ukupnog društva.^[9] Najpoznatiji predstavnik Freidrich A. von Hayek poznat je kao beskompromisni protivnik socijalizma i državne intervencije u ekonomiju. Za Hayeka je laissez-faire pristup ekonomiji jedini put u ostvarenje i očuvanje osobnih sloboda pojedinca.

Keynesova ekonomska škola podržava državnu intervenciju u ekonomiju. Nazvana je prema rodonačelniku makroekonomije, britanskom ekonomistu John M. Keynsu, poznatom po izjavi kako „u dugom roku, svi smo mrtvi.^[10]“ Keynes je zagovarao korištenje mjera fiskalne i monetarne politike, drugim riječima, povećanje državne potrošnje (primjerice, kroz javne radove) i snižavanjem kamatne stope kod središnje banke kao mjere kojima bi države mogle smanjiti nezaposlenost, potaknuti potrošnju domaćinstava i povećati proizvodnju poduzeća i na taj način ublažiti učinke ekonomske depresije.^[11] Keynesova škola  svoju je popularnost stekla u razdoblju Velike depresije, a interes se obnavlja pri pojavi svake nove financijske krize.

Keynes nije prvi koji je došao na ideju da bi država trebala intervenirati u gospodarstvo za boljitak društva. Biblija^[12] donosi priču o Josipu, koji je protumačio faraonov san o sedam debelih i sedam mršavih krava i klasova žita kao pretkazanje da će sedam godina za redom urod hrane biti dobar, iza čega će slijediti sedam godina lošeg uroda i savjetovao faraonu prikupljanje hrane kako bi Egipat preživio za gladnih godina.

U prvim poljoprivrednim civilizacijama, u koje ubrajamo i drevni Egipat, država, odnosno vladar,  skupljao je viškove hrane kroz sustav hramova-žitnica, koja bi poslije bila distribuirana kao plaća radnicima na javnim projektima – gradnji piramida i održavanju kanala.^[13]

Iz navedenog može se zaključiti kako od najranijih vremena država ima potrebu za stanovništvom iz koje proizlazi njena obveza o brizi za opstojnošću tog stanovništva. Državna intervencija u gospodarstvo i društvo inicirana je „željom“ države za samoodržanjem. Prema tome, država je samo jedan od sistema koji je u stanju reagirati na promjene koje izaziva kriza u svrhu svog opstanka i razvoja.

4.    Državna reakcija na krizu

4.1.  Pandemija

Pandemija COVID-19 uzrokovana je virusom SARS-CoV-2 koji se pojavio u gradu Wuhanu, glavnom gradu pokrajine Hubei u NR Kini. U siječnju 2020. god. virus se proširio NR Kinom, a u veljači i diljem svijeta. Usvojim izvješćima, Svjetska zdravstvena organizacija virus proglašava vrlo opasnim, a 11. ožujka epidemija virusa COVID-19 proglašena je pandemijom. ^[14]

Vlada Republike Hrvatske na epidemiološku krizu  reagirala je uspostavom Kriznog stožera civilne zaštite kao tijela nadležnog za upravljanje ovom krizom. Stožer je donosio mjere za smanjenje rizika zaraze kojim je ograničio slobodu kretanja stanovništva, rada pojedinih djelatnosti i obustavu nastave u školama i na fakultetima, a u svrhu smanjenje rizika od zaraze.^[15] Slične odluke donosile su i druge države

Komunikacija kao važan faktor upravljanja krizom  u početku je bila dobro postavljena. Organiziran je tečaj za informiranje zdravstvenih djelatnika o karakteristikama novog virusa i načinu kako postupati sa zaraženim osobama.^[16] Uz podršku medija, Stožer je svakodnevno izvještavao građane o broju zaraženih i umrlih od COVID-19. Organizacije civilnog društva pomagale su u komunikaciji putem društvenih mreža, između ostalog i prijavljujući neistinite objave koje su širile paniku.

Zanimljivo je primijetiti kako su učestale press konferencije Stožera i medijska pozornost kojom su bile praćene, dovele do pojave kulta ličnosti što je vidljivo na primjeru djeteta koje je ministra zdravstva i članove Stožera nacrtalo kao heroje. ^[17]

Međutim, kako je kriza trajala kroz vrijeme, počeli su se nizati promašaji i pogrješke koji su doveli do gubitka povjerenja građana u rad Stožera.

Stožer je nekoliko puta mijenjao stavove o mjerama, zbog čega je dolazilo do kontradikcija i nejasnoća u komunikaciji prema građanima. Pravni stručnjaci su kritizirali neke odluke sumnjajući u njihovu usklađenost s Ustavom. Dodatno, članovi stožera  poslali  su neke krajnje neprimjerene poruke javnosti, među kojima se ističe fotografija sjedenja na kutiji s cjepivima objavljena na službenim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.^[18]

Na pad povjerenja građana u Stožer i mjera za smanjenje rizika od zaraze utjecao je i negativni publicitet vladajućih političara koji su u više navrata kršili mjere, kao i percepcija dvostrukog standarda, kada se radi o kažnjavanju zbog kršenja mjera Stožera.

Graf 1 Broj novo zaraženih

Izvor: Our World in data. ourworldindata.org/coronavirus/country/croatia?country=~HRV

Početkom ljeta, uslijed smanjenja broja novih slučajeva zaraze, Stožer je započeo s popuštanjem mjera, da bi nakon ljetne turističke sezone Hrvatsku dočekao visoki porast broja novo zaraženih, što je vidljivo na Grafu 1.

Kao obeštećenje djelatnostima kojima je onemogućen rad zbog mjera borbe protiv pandemije, Vlada je pod propisanim uvjetima isplaćivala poduzetnicima pomoć u iznosu minimalne mjesečne plaće, što je u većini slučajeva nedovoljno za pokrivanje fiksnih troškova poslovanja.

4.2.  Potresi

Područje središnje Hrvatske u 2020. godini pogodila su dva jaka potresa. Potres u Zagrebu iznosio je 5,5 po Richteru, dok je Petrinju i Sisak pogodio potres od 6,4 po Richteru, a osjetili su ga i građani Zagreba. Oba potresa nanijeli su veliku materijalnu štetu i odnijeli osam ljudskih života.

Potres u Zagrebu probudio je stanovništvo u 6 h i 19 minuta. Centar grada i znamenitosti  najviše su stradali. Oštećena je katedrala, zgrada Sabora i Vlade, zbog čega je zasjedanje Sabora premješteno u zgradu Ine na Dubrovačkoj aveniji.

Interventne službe grada Zagreba  odmah su reagirale i krenule u pomoć unesrećenim građanima. Za kratko vrijeme pacijenti iz stradalih bolnica prebačeni su na sigurno, a u raščišćavanju ruševina angažirana je bila i vojska.

Građane koji su ostali bez krova nad glavom Grad Zagreb  odlučio je  zbrinuti u studentske domove, iz kojih su u kratkom roku izmještene stvari studenata koji su tamo imali smještaj.^[19] Vlada je odlučila financirati najamninu za stambeno zbrinjavanje građana čije su nekretnine stradale u potresu.^[20] Zakon o obnovi u potresu oštećenih građevina donesen je tek 11. rujna, nakon izbora i ljetne stanke rada Sabora. Dodatna činjenica kako je zakon mijenjan kako bi uključio zgrade stradale od potresa u Petrinji ukazuje na nepostojanje anticipativnog upravljanja kriznom situacijom.^[21]

Uništenje koje je izazvao potres u Petrinji i Sisku snimile su kamere televizijskih ekipa koje su tamo u to vrijeme došle intervjuirati gradonačelnike povodom potresa koji se dogodio dan ranije. Snimke razorenih gradova potaknule su brojne ljude na slanje pomoći i volontiranje kako bi se pružila prva pomoć stradalim građanima. Pomoć je stizala i od država u Europi i europskom susjedstvu. Kuhari, kojima su restorani zatvoreni zbog mjera u suzbijanju širenja pandemije, došli su u Petrinju i kuhali obroke za unesrećene ljude i volontere.

Civilna zaštita, kao državni organ nadležan za krizne situacije u ovom slučaju nije reagirao na vrijeme. Krizni stožer i koordinator za upravljanje kriznom situacijom u Petrinji  određen je tek šest dana nakon potresa. Na novinarske upite o sporosti reakcije, ravnatelj Civilne zaštite je krivnju svalio na volontere iz navijačkih skupina, zbog čijeg je navodnog izazivanja nereda bio onemogućen promet i dostava potrebne pomoći od države.^[22] Nakon što je upravljanje krizom preuzela država, građani su negodovali zbog lošije kvalitete usluge.

Potrebno je istaknuti istovremeni posjet predsjednika Republike, predsjednika Vlade s oba potpredsjednika i predsjednika Sabora potresom pogođenom području Banovine što je hvalevrijedna gesta, kojom su pokazali empatiju prema unesrećenima.^[23] Međutim, taj posjet cjelokupnog državnog vodstva i najviših državnih dužnosnika, u isto vrijeme i na istom mjestu u epicentru potresa, u središte nepredvidive i opetovane elementarne nepogode, nepromišljeni je rizik ili propust sigurnosnog karaktera i mogućeg dovođenja u potencijalnu životnu ugrozu cjelokupnog državnog vodstva, a time i Hrvatsku pred moguću nesagledivu krizu.

5.    Zaključak

Prošla godina je pokazala je kako način života na koji smo navikli može biti promijenjen u trenu. Krizne situacije ne možemo izbjeći, ali možemo biti spremni suočiti se s njima i iz njih izaći bolji.

Analiza upravljanja krizom u Republici Hrvatskoj ukazuje kako odgovorni jesu svjesni potrebe kriznog menadžmenta i komuniciranja, no nažalost, vrlo lako izgube ciljeve rada. Reakcije državne vlasti pokazuju kako ona nije dorasla uspješno se nositi s kriznom situacijom.

Događaji nakon potresa, kao opetovane prirodne katastrofe, ukazuju na nedostatak u planu i nedostatke u sposobnosti pravovremene reakcije na krizu, što je vrlo zabrinjavajuće za budućnost.

Iz navedenoga proizlazi kako je Republika Hrvatska veoma loše reagira u kriznim situacijama. Bilo kakvi planovi ili ne postoje ili ako postoje, ne provode se, što potvrđuje kaos nakon potres u Petrinji, koji se dogodio u relativno kratkom vremenu u odnosu na onaj u Zagrebu a sve u okruženju svjetske pandemije COVID-19.

 

^[1] Koronavirus.hr Tjedno izvješće za 4. siječnja

https://www.koronavirus.hr/UserDocsImages/Dokumenti/Tjedno%20izvje%C5%A1%C4%87e%20za%204.1..pdf

^[2] Mohorovičev diskontinuitet http://www.gfz.hr/sobe/diskontinuitet.htm

^[3] Hrvatska enciklopedija, Kriza: https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34066

^[4] Ivanović, V. (2014.) Pojam krize: konceptualni i metodologijski aspekti. Međunarodne studije. 14 (2). str. 9. - 29.

^[5] Osmanagić Bedenik, N. (2010.) Krizni menadžment teorija i praksa. Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. 8 (1), str. 101. – 118.

^[6] Hrvatska enciklopedija. Država. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=16368

^[7] Samuelson, P. A. i Nordhaus, W. A. (2019.) Economics. Mc Graw-Hill/Irwin: New York. 2010. str. 40.

^[8] Friedman, M. (2002.) Capitalism and freedom: 40th anniversary edition. Chicago:

The University of Chicago Press. str. 34.

^[9] Skousen, M. (2007.) The big three in economics: Adam Smith, Karl Marks and John Maynard Keynes. M.E. Sharpe: New York. str.285. -.316.

^[10] Ratcliffe, S. (2011.) Concise Oxford Dictionary of Quotations. Oxford University Press: Oxford. str.889.

^[11] Skousen, M. (2007.) The big three in economics: Adam Smith, Karl Marks and John Maynard Keynes. M.E. Sharpe: New York. str. 133. – 163.

^[12] Biblija, Post 22, 15-36

^[13] Više o tome u Wittfogel, K. A.(1981.) Orijentalne despocije. Globus: Zagreb

^[14] Wikipedija. Pandemija Covid-19 https://hr.wikipedia.org/wiki/Pandemija_COVID-19

^[15] Popis mjera: https://www.iusinfo.hr/aktualno/u-sredistu/41376

^[16] Tečaj “Biosigurnosna prijetnja koronavirusima – organizacija rada i mjere zaštite” https://hums.hr/tecaj-biosigurnosna-prijetnja-koronavirusima-organizacija-rada-i-mjere-zastite/

^[17] Jutarnji list https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/djecak-iz-nustra-nacrtao-svoje-superheroje-javio-mu-se-ministar-beros-i-odusevio-sve-odgovorom-ti-si-njihov-stit-i-moj-junak-pozdravlja-te-vili-10140700 27. 03. 2020.

^[18] Večernji list. Capak. https://www.vecernji.hr/vijesti/capakova-fotografija-postala-hit-tviterasi-se-zabavljaju-na-njegov-racun-1456669

^[19] Telegram. https://www.telegram.hr/zivot/gradane-kojima-su-unisteni-domovi-grad-ce-smjestiti-u-studentski-dom-cvjetno-naselje/ Srednja.hr Studenti se bunili: https://www.srednja.hr/faks/gradani-iselili-s-cvjetnog-sc-poruku-studente-nisu-dobili-dom-natjecaju/

^[20] Ministarstvo imovine https://imovina.gov.hr/vijesti/javni-poziv-za-financiranje-najamnine-za-stambeno-zbrinjavanje-osoba-cije-su-nekretnine-stradale-u-potresu-na-podrucju-grada-zagreba-zagrebacke-zupanije-i-krapinsko-zagorske-zupanije/2703

^[21] Zakon o obnovi https://mgipu.gov.hr/zakon-o-obnovi-zgrada-ostecenih-potresom-na-podrucju-grada-zagreba-krapinsko-zagorske-zupanije-i-zagrebacke-zupanije/11381

^[22] Tportal Trut o navijačima https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/trut-navijaci-su-smetali-glavinjali-pili-i-tukli-se-po-terenu-20210102

^[23] Direktno.hr https://direktno.hr/direkt/drzavni-vrh-stigao-u-petrinju-obratio-im-se-dumbovic-petrinja-je-dozivjela-rat-prozivljava-covid-sada-i-potres-218677/