Autor prikaza: Lucian Borić

U vlastitoj nakladi Zvonimira Lulića, ratnoga zapovjednika protuzračnih postrojbi, 2016. godine izišla je knjiga Protuzračna obrana Kvarnera, Like i Istre u Domovinskom ratu (1991. – 1996.), koju je on u suautorstvu objavio s Jankom Povšeom. Knjiga je objavljena povodom obilježavanja 25. godišnjice Protuzračne obrane (PZO) Kvarnera, Like i Istre u Domovinskom ratu, broji 155 stranica, a pokrovitelji izdavanja ove monografije su Poglavarstvo Grada Rijeke, Primorsko-goranska županija i Odbor za obilježavanje 25. godišnjice PZO-a Kvarnera, Like i Istre u Domovinskom ratu. Ova monografija predstavlja još jednu u nizu sličnih o Domovinskom ratu, a svoju posebnost temelji na tome što se dotiče i nekih krajeva koji njime nisu bili izravno zahvaćeni, poput Rijeke i okolice. Domovinski rat, koliko god je moguće reći da su sjećanja na njega još svježa, još uvijek skriva odgovore na brojna pitanja, među kojima su i ona bolna i medijski aktualna o nestalim braniteljima.

Paralelno s tim, o brojnim braniteljima koji su svoj doprinos dali u Domovinskomu ratu u literaturi nema ni riječi spomena, a kako bi se bar u maloj mjeri otklonio taj nedostatak, potrebno je pisati monografije poput ove. Usprkos tomu što Rijeka i okolica nisu bile izravno pogođene Domovinskim ratom, velik broj branitelja s toga područja dao je doprinos na ličkom i ostalim bojištima u RH, čime također zavrjeđuju pozornost svih nas, a pogotovo mlađih naraštaja. U PZO-u su sudjelovale i žene, kojima je također u ovoj knjizi odana počast. Osim toga, ova monografija ide i korak dalje – u svomu meritumu obrađuje i onaj tehnički dio vojne povijesti, odnosno opremljenost HV-a u pogledu protuzračne obrane, na primjeru Kvarnera, Like i Istre, a s obzirom da se cjelokupni sadržaj monografije većim dijelom temelji, kako autori navode, na sjećanju, bilješkama i snimljenim materijalima pojedinih pripadnika 101. lap-a (laki artiljerijski puk) PZO-a i 203. trbr-a (topničko raketne brigade) PZO-a, metodološki je na nju moguće gledati i kao na primarni povijesni izvor. Prisutnost velikoga broja arhivskih slikovnih priloga i zemljovida još je jedna potvrda velike predanosti koju su autori uložili u nastanak ove monografije.

Gledajući samo naslov, netko bi se mogao zapitati i u čemu je značaj protuzračne obrane? Kao što i sami autori upozoravaju, to nije ono „što puca po zrakoplovima” (str. 14), već se radi o vrlo složenijem sustavu koji zahtijeva i vrlo stručnije objašnjenje. PZO, kako u predgovoru knjige objašnjavaju autori, predstavlja jedan od čimbenika bojnoga djelovanja koji ostalim postrojbama omogućuje učinkovito izvršenje postavljenih zadaća i veću vjerojatnost preživljavanja, kako u napadu, tako i u obrani, smanjujući učinak djelovanja protivnika iz zraka. Temeljna zadaća PZO-a jest zaštititi svoje i druge postrojbe ili objekte od djelovanja protivničkih helikoptera, zrakoplova, bespilotnih letjelica te samovođenih i vođenih raketa, a primjenjuje se u postrojbama kopnenih snaga i u mornarici. Prema načinu, PZO djeluje cijevnim i raketnim oružjem, a prema obliku djelovanja PZO-a postoji: (1.) zaštita područja (tzv. area defence), koju provode posebne, združene postrojbe PZO-a, i (2.) vlastita zaštita (point defence), u nadležnosti svake pojedinačne postrojbe (pješačke, oklopno mehanizirane) i broda. S obzirom da se u većini slučajeva ovi oblici djelovanja primjenjuju kombinirano, prema navodima autora potrebno je omogućiti njihovu integraciju u funkcionalno jedinstven sustav PZO-a (str. 14). Od jednostavne i varljive prve asocijacije na spomen protuzračne obrane, deduktivnim definiranjem toga složenoga pojma uočljivo je, dakle, kako on ostavlja prostor još brojnim istraživanjima i klasifikacijama, čemu je otvoren put svima zainteresiranima za vojnu povijest.

Nakon uvodnih riječi i zahvala Vojka Obersnela, gradonačelnika Grada Rijeke i Zlatka Komadine, župana Primorsko-goranske županije (str. 7 i 8), nastavak knjige popraćen je sljedećim poglavljima: Uvod (str. 11–12), Predgovor (str. 13–18), Presjek političke i vojne situacije u RH 1991. – osvrt na situaciju u zračnom prostoru i PZO (str. 19–22; s potpoglavljima Politička i vojna situacija u RH – ljeto i jesen 1991., str. 19–20; Najvažnije zadaće i izazovi s kojim sam se susretao preuzimanjem funkcije načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske (misli se na umirovljenoga stožernog generala Antona Tusa, čije je izvješće preneseno u knjizi), str. 20–21; Težišne zadaće Glavnoga stožera HV-a u prvim danima osnivanja, str. 21–22; Situacija u zračnom prostoru RH i PZO, str. 22), Protuzračna obrana Grada Rijeke (str. 23–34; s potpoglavljima Izvorište PZO-a, str. 23–25; Izlazak na paljbene položaje, str. 25–28; Dolazi streljivo, str. 28–34), 101. lap PZO (str. 35–63; s potpoglavljima Osniva se 101. lap PZO, str. 35–39; Stalni preleti nad Rijekom, str. 39–41; Napad na Rijeku, str. 41–45; 101. lap PZO dobiva ustroj, str. 45–63), 203. trbr PZO (str. 64–120; s potpoglavljima 1. trd (topničko raketni divizion) PZO – Rijeka, str. 80–101; 2. trd PZO – Gospić, str. 102–116; 3. trd PZO – Pula, str. 117–120), 466. dtrb (domobranska topničko raketna bitnica) PZO – Rijeka (str. 121), Ratni plijen u zrakoplovnoj bazi Udbina (str. 122), Oružani sustavi PZO i oprema 101. lap-a PZO i 203. trbr PZO (str. 123–134; s potpoglavljima Samovozni sustavi, str. 125–126; Vučni oružani sustavi, str. 127–129; Nepokretni oružani sustavi, str. 130–132; Laki prijenosni raketni sustavi, str. 133–134), Izvori podataka (str. 137), Suradnici na izradi monografije (str. 137), Pokrovitelji izdavanja monografije (str. 139), Prilozi (str. 141–155; s potpoglavljima Prilog 1. – Zapovjedništvo 101. lap-a PZO, str. 143–146; Prilog 2. – Zapovjedništvo 203. trbr PZO, str. 147–150; Prilog 3. – Novinski članci o pripadnicima 101. lap-a PZO i 203. trbr PZO tijekom Domovinskog rata, str. 151–155).

Uz neophodan povijesni kontekst na početku, najveći dio knjige posvećen je, kako se i očekuje, djelovanju pripadnika 101. lap-a PZO-a i 203. trbr-a PZO-a. Brojnim primjerima zorno se ukazuje na potencijalnu štetu koju je mogla prouzročiti neprijateljska strana, da PZO nije bio na razini. Zadnjim poglavljem (Oružani sustavi PZO i oprema 101. lap-a PZO i 203. trbr PZO) prije onih tehničkih (str. 137–155), autori neizravno ukazuju kako prostora za daljnjim istraživanjem i klasifikacijom PZO-a još ima, a slijedom svega iznesenoga, ovu knjigu preporučio bih svima zainteresiranima za Domovinski rat i vojnu povijest. Knjigu bih preporučio i svima mladima, s obzirom da je njihovo znanje, povodeći se vlastitim iskustvom a i činjenicom kako je Domovinski rat u školskim udžbenicima slabo obrađen, i dan-danas vrlo oskudno.