Obnova preporučuje 10 najboljih svjetskih i domaćih podcasta!

Ako ste otac minimalno osmero maloljetne djece, putujete na posao sat vremena, trenirate sat vremena dnevno, ili jednostavno volite malo biti sami na vrhu Dinare, onda je ovo preporuka za vas kako ne biste gubili vrijeme, jer vrijeme je novac, a novca nikad dosta. S tim da treba istaknuti da je po spenglerovskom načelu krv bitnija od novca. Nije nam još sponzor, ali kako bi za vrijeme gore primjerično navedenih aktivnosti bezbrižno slušali podcaste, najbolji su izbor Sony bežične slušalice. Za početak ćemo preporučiti 10 stranih podcasta na engleskom jeziku, iz prostog razloga što još ne postoji podcast na srednjovjekovnom, antičkom latinskom ili antičkom grčkom jeziku:

Cijeli članak

DESNE PERSPEKTIVE TRAVANJSKIH IZBORA

Nisam mislio ništa pisati o izborima niti mislim da su do sada bili tema mojih tekstova, tim više što nisam zanimljivim smatrao nadolazeće izbore za koje su sve dosadašnje, profesionalne i amaterske prognoze, išle u smjeru treće pobjede Plenkovićevog HDZ-a. Protuustavni upliv predsjednika Milanovića, te prethodno određivanje izbora za srijedu, odnosno 17. travnja 2024., je promiješalo karte te donekle ove izbore učinilo zanimljivijim. S ovim naglim obratom dosta je teže prognozirati konačni ishod, ali može se nabaciti koja misao prema do sada viđenom i analizirati što može desnica učiniti poučena prethodnim iskustvima.

Je li se dogodio državni udar?

Cijeli članak

Nepotrebna zamka u hrvatskom pravopisu - dvojba između je/ije

Čak i školovani Hrvati često upadaju u pravopisnu zamku je/ijerječnik/riječ. Ima riječi kod kojih nam ne pomaže ni program za provjeru pravopisa. Na primjer: Pridjev sljèdēćī, znači onaj koji je na redu, naredni, idući. Na primjer: Neka uđe sljedeći. Glagolski prilog sadašnji – slijédećī, znači slijediti nekoga ili nešto, na primjer: Slijedeći upute došli smo na odredište.

Cijeli članak

Transformacija svijesti putem mita

1.  Uvod

 

1212123U srži ljudskog postojanja nalazi se velik broj priča koje su od davnina plijenile pozornost. Ovaj velik broj priča, poznatiji pod nazivom „mitovi”, oblikovao je vjerovanja, vrijednosti i kulturalne identitete brojnih civilizacija. S ispričanim avanturama bogova i božica te objašnjavanjem ljudske prirode i svijeta oko nas prenesenim značenjem, ove priče služile su kao bezvremensko skladište mudrosti i inspiracije za život mnogih ljudi koji su ih čitali odnosno slušali. Te priče transcendirale su vrijeme i prostor ostajući tako jednako aktualne u bilo kojem djelu povijesti te na bilo kojem mjestu na Zemlji. S obzirom na velik utjecaj mitova na kulturu i pojedinačne živote ljudi te s obzirom na to da je mit proizvod ljudskog uma, proučavanje samog mita može nas približiti shvaćanju funkcioniranja dubljih slojeva tog istog uma. U nastavku rada pokušat ćemo prikazati koji se dio ljudskog uma manifestira u mitu te kakve veze mit ima s vječnim preko moralnosti kojom su mitovi prožeti.

Cijeli članak

TKO SE BOJI SMOJE JOŠ?

394827965 3533179946995456 7295687433301052761 nOve godine u Splitu se nizom priredbi i kulturnih događaja obilježila stota obljetnica rođenja pisca, novinara i kroničara Splita i Dalmacije, Miljenka Smoje. Dok kod Splićana koji pripadaju državotvornom i nacionalno svjesnom krilu hrvatskog naroda spomen Smojinog imena predstavlja utjelovljenje jugoslavenstva, kod Splićana suprotnog političkog narativa naslijeđenog iz Jugoslavije, Smoje predstavlja utjelovljenje autentičnog Splita i njegovih vrijednosti. Još otkako je umro, a posebno s političkim promjenama od 2000. postavljanje spomenika MIljenku Smoji je vruća i nezgodna politička tema u gradu pod Marjanom. Danas je izvjesno da će splitski novinar u mandatu sadašnje gradske vlasti uskoro dobiti spomenik na oduševljenje i ogorčenje mnogih Splićana. Ogorčeni Splićani ga nazivaju spomenikom izdaji, a oduševljeni ga smatraju ispravljanjem nepravde obzirom da je Smoje na splitskim ulicama devedesetih postao persona non grata, što obožavatelji njegovog lika i djela često neosnovano pripisuju Tuđmanu i HDZ-u te porastu nacionalizma uslijed ratnih zbivanja.

Cijeli članak

Jadranski ljetopoj

22321Htio-ne htio čovjek u životu srasta s mjestima kojima se uporno vraća. Ona ga oblikuju, poučavaju i uvijek iznova iznenađuju, bacajući mu krajem svakoga susreta nove udice na koje se, izmoren ili smeten udaljenom svakodnevnicom, ponovno hvata. U tomu ponavljajućem ritualu, češće smo vođeni uspomenama negoli planovima, a prošlost kao da nas neumitno doziva na posadašnjenje, iznova i iznova…

I sam pripadam toj, još uvijek brojnoj skupini tzv. vikendaša, koji prkosno odolijevaju suvremenim lutalačkim navikama današnjih turista, kojima raznorazne putničke agencije prodaju nezaboravne doživljaje u svima pristupačnim paketima i najraznovrsnijim aranžmanima, prema trajanju, cijeni, udobnosti, dostupnosti sadržaja… Zajednički im je nazivnik ne navezanost za prostor i ljude u okruženju kojih provode svoja ljeta, medene mjesece, rođendane, godišnje odmore, slobodne dane…

Na takvome tržištu i u takvom svijetu, kojima je heraklitovska vječna mijena imperativ, idol, ali i opravdanje za postojeće poslovne i društvene modele, vikendaši nisu i ne mogu biti poželjna sorta. Oni su, obično preko svojih (pra)djedova, ujaka, stričeva, tetki ili rođaka, već desetljećima duboko ukorijenjeni u svoja ljetovališta, u njihove kale, škure i žala, borove i kamenjare, pijace, oleandere, mistrale, a najvećima, dakako, u njihove stanovnike. Svaki istinski vikendaš poznavat će bar jednoga trafikanta ili konobara, jednu nonu ili barbu iz svoje ili susjedne ulice te bar nekoga s pijace, rive, crkve ili luke. Možda i isprva ne htjedeći, kako ljeta prolaze, tako će i postupno prianjati uz njihove navike, običajnosti i ritam života.

Cijeli članak