Općenito o ratu; o povijesti ratovanja i ratnim zločinima

Rat poguba ljucke naravi! Ovo govori Marin Držić kroz usta negromanta Dugi Nos u svom djelu Dundo Maroje. Ljudi, plemena, narodi i države međusobno ratuju od pamtivijeka. Prema biblijskim zapisima prvo ubojstvo u ljudskoj vrsti dogodilo se kad je Kain ubio Abela^[1]. Ne ratuje samo ljudska vrsta. Međusobno se bori sve živo na ovom planetu. Svatko želi za sebe i svoju vrstu zauzeti što veći teritorij, nastoji ga zadržati, osigurati i proširiti ne birajući sredstva. Agresivniji, divljiji i primitivniji često su i uspješniji. To vrijedi za sve - faunu, floru, gljive, ljude i životinje. Jeste li znali da gljive ne spadaju ni u carstvo flore, a ni faune, one su carstvo za sebe.

Vječno pitanje hrvatske politike i popularne kulture. Pitanje koje ima više odgovora i odgovora koji su vezani uz političko stajalište ili uz glazbeni ukus onoga koji odgovara, ali češće uz političko stajalište. Pitanje koje je za mnoge ljude razdjelnica po kojoj prosuđuju karakter sugovornika; domoljubi i oni koji to nisu, obrazovani i neobrazovani, urbani i ruralni, kulturni i primitivni, istinoljubivi i licemjerni. Pitanje koje već dugo putuje našim javnim prostorom, a počelo se češće se postavljati nakon što je Aleksandra Prijović izdominirala hrvatskom glazbenom scenom lakoćom puneći hrvatske arene.

U istočnom dijelu Splita ima ulica koja nosi ime po Josipu Joviću, mladiću iz Aržana, brdskog sela na zapadu Imotske krajine, koji je u 21. godini života kao pripadnik policijskih snaga ušao u povijest svog naroda i kolektivnu memoriju kao prva žrtva Domovinskog rata, položivši život na oltar Domovine 31. ožujka 1991. u oružanom sukobu sa srpskim pobunjenicima kojima je upravljala jugokomunistička kamarila kosovaca, oficira JNA i komunističkih apartčika.

Trenutno stanje i demografska perspektiva

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle godine iz Hrvatske je iselilo 39.218 stanovnika, dok se doselilo 69.396 osoba. Intenzivnije iseljavanje iz Hrvatske započelo je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, a kulminiralo je 2016. godine, kada je zabilježeno 46.287 iseljenih osoba. Ovaj porast vjerojatno je usko povezan s ukidanjem zabrane rada za određene kategorije hrvatskih radnika u Njemačkoj. Preciznije, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, njemačko tržište rada otvoreno je za znanstvenike i sezonske radnike, a od 1. srpnja 2015. otvoreno je i za sve kategorije radnika, uključujući one bez stručne naobrazbe. Postoje male varijacije, od nekoliko tisuća osoba, u broju iseljenih osoba po godinama, ali se može reći da je trend iseljavanja stabilan i iznosi oko 40.000 osoba godišnje. Štoviše, nema nikakvih naznaka da bi se taj trend mogao promijeniti.

Dragi gosparu Luko,

Prije skoro deset godina javili smo ti se nepoznati i mali s molbom za suradnju u cilju da obogatimo hrvatsku misao s novim blagom i draguljima prijevoda Balade o bijelom konju, a ti si nam se obećao bez pompe i bez rezerve s iznenađujućom naklonošću prema nama nepoznatim i malim ljudima. U tom obećanju nije te spriječila ni starost ni bolest i nisi nam niti dao do znanja koliko dragocjenog vremena daješ u stvaranju novog umjetničkog djela, jer prijevod jest umjetničko djelo. Tako smo ostali iznenađeni i zapanjeni, kada smo ti se ponovno javili za suradnju činjenicom da je prijevod pri samom kraju. U tišini i bez previše hvalisanja, ti si tkao novo ruho misli G. K. Chestertona i dostavio nam rukopis pisan na starom pisaćem stroju sa svojim bilješkama kao pravi originalni dar, što će uvijek ostati trajni spomenik tvojem geniju. Sjećamo se uzbuđenja dok smo po prvi put prelazili očima preko tih dragocjenih stranica kao da je bilo jučer i sretni smo što ih možemo podijeliti s drugima, kako bi ideja istine, ljepote i dobrote ponovno sjala među nama Hrvatima kroz Baladu o bijelom konju. Imali smo još mnogo planova za naše buduće suradnje, no tvoj je život doživio vlastitu baladu i zato smatramo prikladnim da se oprostimo od tebe kroz tvoje i Chestertonove stihove iz Balade:

Da robovskoj rasi budemo roblje i umiremo od srama?

Ne, braćo, čujte, ja uvijek mnih, smrt najbolje je pivo od svih,

I Kristovi mi zvijezda tih.

Danci će ga pit ga s nama!

Stariti u strahu na porobljenoj zemlji,

Pod suncem što sebi skide krunu,

S kržljavom šumom i stokom što bježi od njih – Smrt najbolje je pivo od svih i čašu u koju do vrha Smrt slih, oni će redom ispiti punu.

Dragi gosparu Luko, hvala ti još jednom i nadamo se popiti pivu s tobom u raju kada dođe naše vrijeme!

Ako ste otac minimalno osmero maloljetne djece, putujete na posao sat vremena, trenirate sat vremena dnevno, ili jednostavno volite malo biti sami na vrhu Dinare, onda je ovo preporuka za vas kako ne biste gubili vrijeme, jer vrijeme je novac, a novca nikad dosta. S tim da treba istaknuti da je po spenglerovskom načelu krv bitnija od novca. Nije nam još sponzor, ali kako bi za vrijeme gore primjerično navedenih aktivnosti bezbrižno slušali podcaste, najbolji su izbor Sony bežične slušalice. Za početak ćemo preporučiti 10 stranih podcasta na engleskom jeziku, iz prostog razloga što još ne postoji podcast na srednjovjekovnom, antičkom latinskom ili antičkom grčkom jeziku: