Pomirba Hrvata

Pomirba Hrvata

Godina je 1960 i neka, u starome kraju pod toplim Suncem juga, dva Hrvata, dva prijatelja obrezuju vinograd. Na prvi pogled slični su – obojica temperamentni, vrele krvi, britkoga jezika i tvrde šije. To im je bila zadnja zajednička rezadba. Onaj nekoliko godina stariji bio je partizan, čija je mladost utkana u ostvarenje ideala međunarodnoga socijalizma. U svome revolucionarnom žaru nije štedio ni vlastite roditelje, ogorčen njihovom nezainteresiranošću za komunizam, po povratku iz Drugog svjetskog rata na rodni je trošni dom htio baciti pakleni stroj. Zašto je odustao – nije mi poznato. Unatoč svojoj neokaljanoj ideološkoj pravovjernosti i neporecivoj srčanosti, nedostajalo mu je takta za političke plesove pa je nakon rata ostao ono što je uvijek i bio – tek jedan obični hrvatski seljak što kruh zarađuje u vlastitom znoju i krvavih žuljeva. Na kraju je sreću tražio i na njemačkim bauštelama – život je gorka ironija, nije li?


Deveti krug pakla: Izdaja (treći dio)

Deveti krug pakla: Izdaja (treći dio)

U maloj i klaustrofobičnoj ćeliji, stajao je Zvonko Bušić, zamišljen, s nogom na željeznom krevetu. Budiša je imao neki intuitivni osmjeh...


Deveti krug pakla:  Izdaja (drugi dio)

Deveti krug pakla: Izdaja (drugi dio)

Zanimljivo je da je od svih grijeha u “Paklu”, u prvom dijelu Danteove “Božanstvene komedije” iz 14. stoljeća, izdaja smještena u deveti ili najdublji krug pakla. Bez obzira na to je li ona počinjena protiv vlastite obitelji, vlastitog grada, zajednice, zemlje, svojih gostiju ili dobročinitelja, izdaja je teža od pohote, proždrljivosti, pohlepe, srdžbe, prijevare, krivovjerja i nasilja. A izdajnici, za razliku od drugih griješnika, nisu osuđeni da gore u strašnim vatrama pakla nego su umjesto toga smrznuti u grotesknim pozama unutar ledenog jezera s postupnim povećanjem dubine iz koje samo njihova lica pokazuju “mjesto gdje sramota može izložiti sebe”.


Deveti krug: Izdaja (prvi dio)

Deveti krug: Izdaja (prvi dio)

Nakon svega, zar bivši zatvorenici, kao što sam ja, ne izbjegavaju sve što ih čak i približno podsjeća na zatočeništvo? Zapravo, ne...


Filozofija egzistencijalizma II. dio – Svevremena aktualnost filozofije egzistencijalizma

Filozofija egzistencijalizma II. dio – Svevremena aktualnost filozofije egzistencijalizma

Nakon što smo u prošlom blogu istjerali Sartrea iz filozofije egzistencijalizma i pokazali kako Bog u njoj ima bitno mjesto u njoj, vrijeme je da se pitamo što nam to filozofija egzistencijizma može ponuditi danas? Kada pitam to pitanje ono je upućeno konkretnom čitatelju ovog bloga. Da tebi, koji ovo čitaš. Da bi odgovorili na to pitanje pošteno bi bilo pojasniti njene implikacije kroz nekoliko filozofskih disciplina: ontologija, antropologija i etika. 


TEORIJE O NESLAVENSKOM PODRIJETLU HRVATA I NJIHOVO STIGMATIZIRANJE

TEORIJE O NESLAVENSKOM PODRIJETLU HRVATA I NJIHOVO STIGMATIZIRANJE

U svojoj knjizi Le discours balkanique objavljenoj 2004., čije je hrvatsko izdanje objavljeno pod naslovom Balkanske rasprave (2009.), francuski jezikoslovac Paul Garde smatra da su teorije o neslavenskom podrijetlu Hrvata i njihovoga imena bile razrađene samo u svrhu nijekanja svega što bi imalo «suviše zajedničkih točaka » sa Srbima. Jedno od sredstava bi bilo «da se zanijeka pripadnost Hrvata slavenskoj zajednici» (str. 397).


Filozofija egzistencijalizma - I dio:  Bog i Sartre u Filozofiji egzistencijalizma

Filozofija egzistencijalizma - I dio: Bog i Sartre u Filozofiji egzistencijalizma

Kada u Hrvatskoj nekoj osobi šire opće kulture spomenete filozofiju egzistencijalizma njegova prva asocijacije je Jean–Paul Sartre. To je pomalo paradoksalno jer se jedan marksist i ateist, čija je instant popularnost nalik Žižekovoj, smatra pripadnikom filozofije u kojoj je bitno mjesto imao Bog u kojeg on nije vjerovao. Hrvatska je za filozofiju egzistencijalizma prvi put čula nakon što je Sartre oštro napao hrvatske komuniste za odstupanje od staljinizma.


Kuda idemo?

Kuda idemo?

Nema sumnje da su društvene promjene koje su se odvile kroz protekla dva stoljeća, utjecale i na način razmišljanja suvremenog čovjeka. Od industrijske revolucije, urbanizacije, razvoja kapitalizma, sekularizacije sve do internet revolucije i globalizacije, radikalno su transformirali svijet, i čovjekov pogled na svijet. Principi koji su potrebni za uspješno funkcioniranje modernoga društva postaju principi po kojima funkcionira čovjekova svijest; racionalnost, pragmatizam, ekonomsko razmišljanje postaju dominantne karakteristike svijesti suvremenoga čovjeka.


Smije li se Crkva baviti politikom?

Smije li se Crkva baviti politikom?

Iza brda u čijoj se dolini nalazio hladni izvor vode, ponoć je tamnim oblacima sakrila vrt u kojem su se smjestila dva prijatelja. Miris cigare se širio kroz zelenilo, a dva žara su plesala kroz tminu kao krijesnice. Njihovo nepce je grijao topli konjak. Privremena šutnja bila je priprema za razgovor. Oni su ozbiljno shvaćali bitnost i moć razgovora jednako kao Tolkien, Lewis i ostali u kružoku Inklingsa. Pravnik iz Zagreba kovaču je došao u posjet sa svojom ženom. Razlog posjeta? Kovanje mača, što drugo...


“Doubt is the key to knowledge” (Persian Proverb). To what extent is this true in two areas of knowledge?

“Doubt is the key to knowledge” (Persian Proverb). To what extent is this true in two areas of knowledge?

In the history of mankind, doubt inspired many great discoveries. Christopher Columbus, for example, had doubted contemporary beliefs that the Earth was flat and has therefore proved otherwise. Similarly, Nicolaus Copernicus had doubted geocentrism, and he formulated a heliocentric model, which was later proved to be correct by Galileo Galilei (although the calculations weren’t completely correct). Both Columbus and Galilei were, in their pursuit of truth, led by doubt.


Proljeće u duši

Proljeće u duši

Uskrs, koji otvara vrata Proljeća na zemlji, oduvijek je za cijelu našu rasu i kulturu bio vrijeme Uskrsnuća. Međutim, u oboljelim uvjetima u kojima se danas nalazimo došlo je do spora između dvaju učenja oko poredka tih dviju stvari. Kršćani i svi žitelji drevne kulture osjećaju i drže Proljeće simbolom, znamenom Uskrsa. Suvremeni materijalisti, naročito svi tipovi ateista-antropologa, smatraju kako je Uskrs tek simbol Proljeća. Profesori folklora inzistiraju da su primitivni ljudi (s kojima su, kako se čini, u vrlo bliskim odnosima) izmislili „poprilično neprirodnu maskaradu mitologije”, tek toliko da prikriju prirodne činjenice iskustva. Oni su navodno pritajili činjenicu da se cvijeće ponovno vraća, pod parabolom da se bog ponovno vraća.


Hrvatska i ja

Hrvatska i ja

Kada sam zavolio Hrvatsku - sa sigurnošću ne mogu reći. Kao i svatko drugi, prve političke svjetonazore i temelje dobio sam još odgojem u obitelji, a iste sam odrastajući samo afirmirao kroz proučavanje hrvatske povijesti i kroz njenu književnost. Voljeti Hrvatsku u mojoj obitelji i zavičaju bilo je nešto što se samo po sebi podrazumijeva.


Dvadeset godina arheofuturizma- jedna anatomija

Dvadeset godina arheofuturizma- jedna anatomija

Godine 1998. u izdanju francuske izdavačke kuće L'Æncre izašla je knjiga čija se tematika ticala političke teorije i sociologije. Sam ton knjige nije bio nimalo optimističan: “Naša civilizacija je došla do vrhunca, ona koja je produkt moderniteta i egalitarizma i slijedi nam konvergencija katastrofe. Mnoge civilizacije su nestale i to je utjecalo na određene dijelove svijeta. Danas, prvi put u povijesti, katastrofa prijeti čitavom svijetu. (...) “ stajalo je u predgovoru.


Zoolatrija

Zoolatrija

Prema definiciji na mrežnim stranicama Hrvatske enciklopedije, zoolatrija je kult životinje vezan uz štovanje plodnosti i poljoprivrednih božanstava u arhaičnim religijama. No, danas u 21. stoljeću svjedočimo preporodu zoolatrije na velika vrata i to kao dijelom suvremene običajne kulture smrti. Ne pišem ovo kao mrzitelj životinja već kao ljubitelj i štovatelj svega stvorenoga, ali prije svega čovjeka.


O slatki, strani dome

O slatki, strani dome

„Čovjek u tuđini uvijek ostaje „netko drugi“, a s vremenom postane i u vlastitoj zemlji stranac“. Ipak manje problema imaju oni koji istovremeno nastoje njegovati ono dobro iz baštine svoga naroda i prihvaćati ono najbolje što nudi zemlja u kojoj žive“, rekao je fra Šimun Šito Ćorić za četvrti broj časopisa Obnova na temu Hrvati izvan Republike Hrvatske. 


Kako trebamo promatrati povijest?

Kako trebamo promatrati povijest?

U subotu već blizu ponoći, kada se većina mladih ljudi u Zagrebu zabavljalo u klubovima uz srpsku glazbu, kao da prije petnaest godina nije niti bilo rata sa Srbima, dva su mladića pila vruću čokoladu u kafiću smještenom u kockarnici. Tamo su se družili jer je to mjesto bilo jedino u gradu gdje se moglo mirno voditi razgovor kroz cijelu noć. Njihovi razgovori o povijesti bili su im jednostavno zanimljiviji od žena u klubovima s narodnjacima. Nije im to bila alternativa po principu slatkog limuna jer obojica su imali iskustva izlazaka na takvim mjestima.


Iredenta jučer, danas, sutra

Iredenta jučer, danas, sutra

Govor predsjednika Europskog parlamenta uzburkao je duhove zbog zaključnih riječi kojima je gospodin Tajani pozdravio „talijansku Istru i talijansku Dalmaciju”. Za razliku od naših svakodnevnih tema o prošlosti, razgovor o povijesti talijanskih aspiracija na hrvatske priobalne krajeve pravo je osvježenje, no niti on nije mogao proći bez ljevičarskih laži.


Michel Houellebecq i europska kultura pesimizma

Michel Houellebecq i europska kultura pesimizma

Michel Houellebecq se vratio i ponovno uzbukao (književnu) javnost! Od svoga prvog proznog pojavljivanja s novelom “Širenja područja borbe” iz 1994. plijeni pozornost, ne samo književnih kritičara i intelektaulaca opće prakse, kojima njegov rad predstavlja samo jednu u nizu tema u razglabanju - od književnosti, glazbe, dnevne politike do sasvim banalnih, malograđanskih tema i zadovoljstava. Njegov tematski opus obuhvaća širok raspon fenomena raštrkanih između erosa i thanathosa : transgresija, sloboda, sreća, terorizam, transhumanizam, religijski fanatizam, identitet i konačno smrt.


Kliofest ili Marxistjugosrbofest u Zagrebu?

Kliofest ili Marxistjugosrbofest u Zagrebu?

Dana 10. svibnja 2018. godine u 17 sati u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici održalo se predstavljanje prijevoda knjige Paula Veynea Jesu li Grci vjerovali u mitove?, s podnaslovom „Ogled o konstitutivnoj imaginaciji”. Predstavljanje su vodili Dijana Bahtijari, Jelena Marohnić i Marina Milićević Bradač. Najavljeno je bilo u programu Kliofesta i sudjelovanje Hrvoja Gračanina no on se, bez obrazloženja od ostalih sudionika, jednostavno nije pojavio.


Bog?

Bog?

U srijedu, nakon seminara kaznenoga prava, dvojica su prijatelja otišli popiti jedno pivo u pivnici. Znali su da ne će popiti samo jedno, no tako su iz navike svaku srijedu govorili: „Idemo na samo jednu pivu...” Bit svega nije bilo pivo, nego njihov razgovor o Bogu. Misao o Bogu ih je zaokupljala od njihovih najranijih dana. Zapravo je njihovo prijateljstvo počelo na satovima astronomije, kada je jedan od njih primijetio drugoga kako čita knjigu iz područja mariologije.


Blut und erde – nacija bez Logosa

Blut und erde – nacija bez Logosa

IDEJE

Ideja. Taj subjektivni misaoni sadržaj koji oblikuje našu svakodnevnicu. Ideje kao plod parenja naših iskustava i naših želja čije korijenje seže duboko u podsvijest, ali poput krošnji strše u više razine svijesti pokušavajući doseći najvišu ideju - Ideju dobra. Čovjek živeći svoj život tako boravi u carstvu ideja gdje opredjeljujući se za određenu konstelaciju istih u nekom konkretnom misaonom procesu zauzima poziciju svoje istine o stvarima i pojavama na koje se te ideje odnose. Ipak osuđen na vječni sukob u sebi, sukob njegovih istina i jedne Istine, gdje čovjekove istine idu tamo-amo poput  penduluma i pri prolasku iz lijeve u desnu i iz desne u lijevu amplitudu, ipak u djeliću vremena budu poravnate s početnom pozicijom equilibriuma odnosno istinom. „Što je istina?“, pitao je Pilat stojeći pred utjelovljenim Logosom. Zaista osupnuti banalnošću odgovora možemo reći, a ne pogriješiti da je istina je ono što jest i vidimo na primjeru penduluma da je ekskluzivna. I kako onda pomiriti našu istinu s onom jednom Istinom? 


O selu

O selu

Zadnjim valom iseljavanja koji je udario našu zemlju demografski je najteže pogođeno naše hrvatsko selo. Cijela jedna ruralna Hrvatska, bez obzira radilo se o surovom zabiokovskom i dinarskom kamenjaru ili slavonskoj ravnici, nestaje u nepovrat. Gradovi, bilo hrvatski, irski ili njemački, nude puno više nego hrvatsko selo. Nažalost, sela su opustjela zbog jedne loše politike koja se vodi prema stanovnicima i mještanima, a koju su oni sami prihvatili kao pozitivnu. Uz tu politiku postoji i medijska slika koja selo prikazuje kao nešto neprilično i nedostojno mladih. Ovim putem želim pisati mladima koji su odrasli u gradu, a posjeduju u nekom skrovitom kutku Lijepe Naše neku naslijeđenu djedovinu.


Istina kao vrhovno načelo povijesti kao znanosti i distinkcija od kolektivnog pamćenja

Istina kao vrhovno načelo povijesti kao znanosti i distinkcija od kolektivnog pamćenja

U današnjem još uvijek (post)modernističkom razdoblju, koje je na svom izmaku, sekularizam i racionalizam te naivni scijentizam uzdižu na pijedestal znanost kao nešto što je  suprotstavljeno religiji. Pritom scijentisti zanemaruju u takvom načinu razmišljanja da je načelo istine zapravo načelo usvojeno kao najviša vrijednost iz kršćanske metafizike („Ja sam put, istina i život”; Isus Krist utjelovljuje istinu i njegovo kazivanje je istinito). Koliko je snažno to načelo inkorporirano u naš način mišljenja, možda bolje od znanosti oslikava pravni sustav gdje je načelo istinitosti propisano u parničnom i kaznenom postupku kao načelo kojime se mora voditi sud. Ukoliko presuda u svom činjeničnom supstratu nema kvalitetu istinitosti onda je nevaljana, i načelo pravednosti time biva povrijeđeno. Sudac mora jednako kao povjesničar utvrditi u dokaznom postupku koje su se činjenice zbilja dogodile.


Zablude političkog poganizma

Zablude političkog poganizma

Vjerojatno ste u zadnje vrijeme primijetili sve češće rasprave na desnim i konzervativnim forumima i grupama o kršćanstvu i paganizmu. Ako jeste, onda ste zasigurno primijetili i rastući broj desnih simpatizera čiju profilnu ili naslovnu sliku krase prikazi kolovrata, Odina, Thora, Zeusa ili Peruna. Bez obzira koje im božanstvo viri s profilne slike, veže ih uvjerenje da će Zapad procvasti pod uvjetom odbacivanja kršćanstva i prihvata barbarskoga politeizma ili racionalnoga ateizma. Dakle, poraz lijevoga liberalizma, islamizma, rodnih i svih drugih ideologija koje se otvoreno suprostavljaju Zapadnoj civilizaciji se krije u povratku religijama naših dalekih predaka. Možda bi najprimjereniji naziv za nove simpatizere politeizma bio „politički poganin” jer osobno ne vjerujem da itko od njih prakticira predačku duhovnost kao takvu.


Sir

Sir

Moje nadolazeće djelo u pet svezaka Zapostavljenost sira u europskoj literaturi je toliko opširno i zasićeno da je upitno hoću li ikada poživjeti dovoljno dugo da ga završim. Možemo stoga dopustiti da pokoji izljev iz te fontane informacija orosi ove stranice. Još uvijek ne mogu u potpunosti objasniti tu zapostavljenost. Pjesnici su bili misteriozno šutljivi na temu sira. Vergilije ga, ako me sjećanje dobro služi, spominje nekoliko puta, ali s previše rimske suzdržanosti. On sebi ne dopušta da se razveže o siru.


Imamo li slobodnu volju?

Imamo li slobodnu volju?

Dva studenta prava nervozno su se u sivi i tmurni jesenski dan premiještali iz kafića u kafić. Čas su pili kavu, čas čaj. Od rasprave koju su vodili bilo im je vruće kao da je sredina ljeta. Onaj niži iznio je tezu sociobiološke determiniranosti čovjeka. Naime, on je na seminaru iz kaznenog prava u raspravi o krivnji kao bitnom elementu kaznenog dijela došao do zanimljive ideje. Što ako su svi čovjekovi postupci determinirani njegovim biološkim-genetičkim i sociološkim-društvenim faktorima?


Jedan potopljeni brod i jedan podijeljeni grad – DIO 2.

Jedan potopljeni brod i jedan podijeljeni grad – DIO 2.

Ili kako bjelosvjetski emisari ljudskih prava ne znaju pomesti pred vlastitim pragom!

Belfast me uistinu fascinirao, moderan i uspješan grad prepun tragova o slavnoj industrijskoj prošlosti, a u zraku osjećaj neke neugodne napetosti - na prvi pogled nespojivo. Jedan tračak te nelagode smo Mateja i ja upravo sada osjećali. Sjedili smo u crnom taksiju i čekali našeg vozača da se vrati iz kladionice. Onaj njegov potez prstom ispod nosa i dalje nam nije bio jasan: “Pa nije valjda otišao povući? U što se mi uvalismo!“


Jedan slabo poznat ili ozloglašeni hrvatski frankofil u Francuskoj: Dr. Ante Starčević

Jedan slabo poznat ili ozloglašeni hrvatski frankofil u Francuskoj: Dr. Ante Starčević

O političkim idejama osnivača i prvaka Hrvatske stranke prava doktora Ante Starčevića, tog velikog poklonika Francuske i Francuske revolucije od 1789 g., prevladavaju paradoksalno u pojedinim znanstvenim publikacijama objavljenim na francuskom ili potpuno nepoznavanje (ugledna enciklopedija Encyclopaedia Universalis izostavlja ga, ali posvećuje jedan članak Vuku Karadžiću), ili negativne, krive i površne predodžbe, bez ikakvog obzira na povijesne razloge i okolnosti, najviše zbog manjkavosti u poznavanju tekstova Ante Starčevića i relevantne bibliografije (za one koji znaju hrvatski), ali zasigurno i zbog vrlo rijetkih prevedenih Starčevićevih tekstova na francuskom, i gotovo nikakvih ozbiljnih objavljenih studija o njegovim političkim idejama na francuskom; takva su iskrivljena gledišta pogoršana velikim nedostatkom hrvatske literature na francuskom o hrvatskoj političkoj povijesti, tako da se o njoj piše u posve tendencioznim raspravama (osim za neupućene) posebno u djelima o povijesti Srba i Jugoslavije objavljenim na francuskom, u svrhu opravdavanja određenih nacionalno-ideoloških sasvim jasnih stajališta autora, dotle da prikazuju Antu Starčevića kao preteču i inspiratora ustaškog režima (Dušan T.Bataković, Yougoslavie - nations religions idéologies, L'Age d'homme, Lausanne 1994, str.29-30, 185-186).


A Letter About Mary

A Letter About Mary

 Grace and Peace,

   To my friend and fellow minister of the Gospel, I send greeting. You have inquired about the Marian dogmas of the Catholic Church in order to better understand them and here I wish to lay out for you a more convincing argument about their legitimacy by means of scripture and reason. Before all else let us pray for all of Christ’s Church that we might grow in holiness and be enlightened by the Holy Spirit: Come, Holy Ghost, and fill the hearts of the faithful and enkindle within us your divine love. Father, send forth your Spirit that we may be made new creations in Jesus Christ, your Son, and renew the face of the earth. Enlighten our dark hearts with the Spirit of Wisdom who proceeds from you and the Son, who is blessed forever, that we might be led into all truth. Amen.


Kratak podsjetnik o IK

Kratak podsjetnik o IK

UVOD

Svatko pri zdravoj pameti će se složiti da je nasilje nad ženama i nasilje u obitelji važno društveno pitanje na čijem suzbijanju treba neumorno raditi u smislu prevencije kao i u smislu efikasnog sudskog ili kaznenog gonjenja za učinjena djela nasilja. I oko te konvencionalne tvrdnje zasigurno nema spora. No, ipak Republici Hrvatskoj se nameće jedan dokument koji taj konvencionalan stav dovodi u poziciju da se konvencionalizira.


Mirila – mit o kultu duše na južnom Velebitu

Mirila – mit o kultu duše na južnom Velebitu

Kolektivno sjećanje je skup uspomena što ga dijeli određena zajednica, a pamćenje je rad na tom sadržaju, kažu autorice članka Zašto pamćenje i sjećanje, Maja Brkljačić i Sandra Prlenda u knjizi Kultura pamćenja i sjećanja, koju su priredile, u Zagrebu 2016. godine. Zašto je važno njegovati tradicijsko, kulturno i povijesno nasljeđe i ne prepustiti ga zaboravu? Budući da se to često događa, pitamo se koji su razlozi tomu? 


Dan borbe protiv antifašizma

Dan borbe protiv antifašizma

Obilježavanje Dana antifašističke borbe u mitološkoj Brezovici je uvijek dobra prilika za pogledati otužnu istinu hrvatske ljevice, i još tužnije, parodiranje hrvatske desnice koja evo već 27 godina pokušava sebe nametnuti kao nositelja vrijednosti i tekovina komunističke revolucije. Bez uspjeha.

Ono što mi zapne za uho svake godine je nekoliko frazetina kojima se pokušava opravdati veličanje komunističke gerile, koja danas možda postoji  isključivo na Kubi i Sjevernoj Koreji. Unatoč tome što je predstavnik Vlade bio izviždan zbog nekoliko dobrih zaključaka, njegov govor je također imao po koju od tih fraza. Istom prigodom gradonačelnik Zagreba je još jednom očitao lekciju svima onima koji ne vjeruju da postoji razlika između NOVJ za vrijeme rata i poslije rata, uz jednu od tih povijesnih izlika kojom se opravdavaju masovna ubojstva i pljačke.


Jedan potopljeni brod i jedan podijeljeni grad – DIO 1.

Jedan potopljeni brod i jedan podijeljeni grad – DIO 1.

Ili kako bjelosvjetski emisari ljudskih prava ne znaju pomesti pred vlastitim pragom!

Dani su ubrzano prolazili, jednosmjerni let kući bio sve bliži, a Irska mi odjednom postala sve zanimljivija. U nekoliko posljednjih mjeseci pronašao sam birtiju svog života u Corku, naučio klizati u Wexfordu, poljubio crni kamen elokventnosti u Blarney Castleu i uspio se izgubiti na jezerima Glendalougha. Sad je bilo vrijeme za sjever i zapad, Belfast, te na kraju Galway u kojem ću prvi puta umočiti prste u Atlantik i baciti pogled ka Americi.


The Arab Homer, part 5

The Arab Homer, part 5

Achilles takes an Arab shield

During the Middle Ages, the story of the Siege and the Fall of Troy and the dispersal of Trojan survivors following the siege of the city by the Achaeans served as the secular parallel to the Genesis creation narrative. Various dynasties or even entire nations claimed (and even went to extraordinary lengths to genealogically prove) Trojan origin, merely following a well-established Roman tradition which saw in Aeneas their ancestor.


Vow

Vow

The previous essay by Ricardo Bottino and the current essay by Ivan Dadic pretend to be nothing else but a warm exchange of thoughts between two friends who are seeking for truth. Thus they were written in a contemplative manner, rather than a mere accumulation of research and information.


The Arab Homer, part 4

The Arab Homer, part 4

Greek mythology puts on a new robe

I will discuss the reception of Greek polytheistic worldview in the Arab-Islamic civilization universe in the following passages. How could one reconcile strict Islamic monotheism with the polytheistic worldview of Greek poetry? Andalusi poet and philologist Ḥāzim al-Qarṭāǧanī (1211-1284) in his book Minhāǧ al-bulaġāʼ wa-sirāǧ al-udabāʼ (The methodology of the eloquent ones and the lamp of the literati) reiterates al-Fārābī in that Every genre of Greek poetry is connected to a certain particular metre. In addition, he lists three other observations regarding Greek poetry:


Kataloniji u (ne)čast

Kataloniji u (ne)čast

George Orwell je svoja iskustva Španjolskog građanskog rata pretočio u ratni dnevnik „Kataloniji u čast“, pročitao sam ga u jednom dahu tijekom svojih studentskih dana i svima koji vole ratne dnevnike preporučujem knjigu. Knjiga počinje jednim entuzijazmom koji je zahvatio cijelu tadašnju europsku ljevicu u vezi s događanjima u Španjolskoj, pa i velikog engleskog pisca. Kroz knjigu polako padaju maske i raspadaju se sve njegove iluzije u vezi velike lijeve koalicije predvođene republikancima i komunistima.


The Great Commitment

The Great Commitment

Introductory Remark

 I: One thing I have learned here in practice (something that I already knew in theory); a man cannot live a good life without a vow; a vow towards God or to a wife (through God). Without commitment, there is no happiness.

R: The subject of “Vow” looks like it has some substance for writing. We should both write about it and then compare our ideas!

I: Do I smell a challenge there?

 The essay by Ricardo Bottino and the upcoming essay by Ivan Dadic pretend to be nothing else but a warm exchange of thoughts between two friends who are seeking for truth. Thus they were written in a contemplative manner, rather than a mere accumulation of research and information.


The Arab Homer, part 3

The Arab Homer, part 3

Greek mythology puts on a new robe

Now we come to a crucial topic of our study - the reception of Greek polytheistic worldview in the Arab-Islamic civilizational universe. How could one reconcile strict Islamic monotheism with the polytheistic worldview of Greek poetry?


Uđu tri Mongola, Rus i Hrvat u irski pub

Uđu tri Mongola, Rus i Hrvat u irski pub

Treći kat Parnell Heritage Puba u srcu Dublina, na Smaragdnom otoku, godina je 2016., postbožićna zima. Sjedimo Rihards i ja, moj ruski tovariš iz Latvije burnog životopisa. S Rusima svaki izlazak pustolovina je za sebe, i opasnost po miroljubivu zapadnoeuropsku okolinu. Tek s njima u društvu shvatih tu neku nježnu mediteransku crtu koju mi Hrvati nosimo u sebi.


Dva spomenika, dvije povijesti i jedna šutnja

Dva spomenika, dvije povijesti i jedna šutnja

Vraćam se tako s jedne svadbe u subotnje rano jutro. Nakon pjesme, glazbe i buke sjedam u auto. Vozač šuti, ostali suputnici su preumorni za razgovor, a samo se tiho čuju prve vijesti s radija. Prvo što čujem je vijest iz susjedne Srbije o dizanju spomenika majoru JNA Milanu Tepiću, posljednjem narodnom heroju bivše SFRJ. Prvo pomislim kako se radi o još jednoj tipičnoj hrvatskoj kuknjavi o tome što su Srbi Srbi i što se to nikad neće promijeniti. U tom trenutku jedan od suputnika koji je popio nešto više tiho opsuje i njih i spomenik. Na moje pitanje što ima psovat ako Srbi u Srbiji dižu spomenik srpskom vojniku koji je poginuo za srpske interese je nešto tiho promrmljao. Ali nekako u tom trenutku povučem paralelu s još jednim spomenikom koji je isto tako digao medijsku prašinu i u Hrvatskoj i u Srbiji stoga odlučim kroz idući dan malo bolje o svemu promisliti i nešto napisati.


Moj prilog ustavnim raspravama

Moj prilog ustavnim raspravama

Nedavno je u jednom dnevnom listu predsjednik HSS-a iznio prijedlog za rješenje dugotrajne krize hrvatskog društva, kroz donošenje novog Ustava, odnosno Ustava Treće Republike. Ne znam što je mislio pod Trećom Republikom, ali svakako se slažem s njim, i to po prvi put otkada je taj čovjek postao jedno od središnjih lica na političkoj sceni.


Hrvati nisu konzervativni

Hrvati nisu konzervativni

U svom eseju „U što vjeruju konzervativci“ Roger Scruton je iznio iduću misao:


Kakvi intelektuaci su nam potrebni?

Kakvi intelektuaci su nam potrebni?

(Dio drugi – Anabaza)

Sjevernjak i južnjak motrili su svoju zemlju s njenog najvišeg vrha i pitali se: kakve intelektualce treba Hrvatska? Vidik je bio prekrasan i raznolik.


Projekti apsolutne jednakosti i sloboda pojedinca

Projekti apsolutne jednakosti i sloboda pojedinca

Jednakost je riječ koja za većinu ljudi u našem društvu ima pozitivne konotacije. I svakako, pravna jednakost tj. jednakost pred zakonom je pozitivna pojava i jedno od obilježlja svakog razvijenog demokratskog društva.


The Arab Homer, part 2

The Arab Homer, part 2

Arabic poetry meets Greek

Before analysing the major differences between Greek and Arabic poetry, a word or two needs to be said about the translation movement with regard to translating poetry.


Kakvi intelektualci su nam potrebni?

Kakvi intelektualci su nam potrebni?

(Dio prvi – Katabaza)

Dva prijatelja, jedan sa sjevera, drugi s juga, našla su se podno planine kako bi pošli na njezin vrh, u visine. Nagli i strmi početak uspona nije ih obeshrabrio u njihovoj namjeri da vlastitim snagama svladaju težak put.


Desnica koja to nije

Desnica koja to nije

Koliko ste puta bili u raspravi o svjetonazorskim i gospodarskim pitanjima s nekim poznanikom i onda ta osoba na jednom zaključi: „I ja sam desno, ali socijalisti/LGBT/feministi/multikulturalisti imaju pravo u nekim stvarima.“


The Arab Homer, part 1

The Arab Homer, part 1

The Arab Homer

Introduction: The Eastern origins of Hellenism

The past few centuries have demonstrated without a doubt that Greek epic is an integral part of a continuous stream flowing from the Near East to the Aegean.


Tko je razapeo kršćanstvo?

Tko je razapeo kršćanstvo?

U danima Velikog tjedna i uskrsnom razdoblju misterij Kristove muke, smrti i uskrsnuća me zaokupi kao i svakog kršćanina diljem svijeta. Patnja i bol koju je podnio za nas i naše opačine su jedinstven dokaz Božje ljubavi, a samo Uskrsnuće i pobjeda nad smrću je središnji događaj u ljudskoj povijesti.


Tradicionalno tetoviranje Hrvata katolika u Bosni i Hercegovini

Tradicionalno tetoviranje Hrvata katolika u Bosni i Hercegovini

Rijetki su oni koji su se sustavno i znanstveno uputili u obradu ove teme. Zadnji i ujedno važan sustavan pokušaj znanstvenog istraživanja ove pojavnosti bio je za vrijeme poznatog arheologa i povjesničara Ćire Truhelke.


Lijevi jupiteri i desna goveda

Lijevi jupiteri i desna goveda

Latinska fraza „Quodlicet Iovi, nonlicet bovi." danas opisuje političku scenu i ulogu lijeve i desne opcije na toj istoj sceni.


On Being Right

On Being Right

The man who wishes in sincerity to be right in all that he thinks and does is the very best kind of man because he is the man that must be right even if he must prove himself wrong.


Ima li politika u Hrvata smisla?

Ima li politika u Hrvata smisla?

«Sjećam se tog davnog, lijepog popodneva na Cvjetnom trgu kao da je bilo jučer...» Nepobjedivo sunce grijalo je kroz suncobrane dva mlada studenta prava na kavi. Ta su dva prijatelja živo raspravljali o tome ima li politika u Hrvata uopće smisla?